Ruska Centralna izborna komisija saopćila je da je do 18 sati po moskovskom vremenu glasalo 56,3 odsto od oko 110 miliona građana sa pravom glasa, prenosi Tanjug.

Pobjednik će biti kandidat koji osvoji više od 50 odsto glasova izašlih na izbore, a ukoliko nijedan od petorice kandidata ne dobije dovoljan broj glasova, drugi krug izbora bit će održan 25. marta.

Putin je je pobjedu već proglasio na skupu pred više desetina hiljada ljudi okupljenih u centru Moskve.

"Obećao sam vam da ćemo pobijediti i pobijedili smo. Slava Rusiji", rekao je Putin okupljenima u blizini Kremlja.

Kako javlja "Rusija danas", Putin je osvojio 63,6 odsto glasova, a lider komunista Genadij Zjuganov 17,22 odsto.

Lider Komunističke partije Genadij Zjuganov, koji je na drugom mjestu nakon premijera Vladimira Putina na današnjim predsjedničkim izborima, rekao je da su izbori bili "nepošteni, nečasni i bezvrijedni".

Govoreći u izbornom štabu svoje partije u Moskvi nakon zatvaranja birališta Zjuganov rekao da umjesto da se osigura da svaki od pet kandidata ima jednak tretman "ogromna i korumpirana vladina mašinerija radila je samo za Putina".

"Mi ne priznajemo ove izbore kao legitimne", rekao je Zjuganov, prenosi televizija "Rasija 24".

Putin je osvojio 62 odsto glasova na izborima za predsjednika Rusije nakon prebrojanih izbornih listića u više od 20 odsto oblasti, dok je Zjuganov osvojio nešto manje od 18 odsto.

Za Putina prava neizvjesnost će doći poslije a ne prije izbora, ističe "Ekonomist."

"Događaji od posljednjih nekoliko mjeseci su pokazali da Putin ne može zauvijek da vlada. Početak kraja njegove vladavine je već počeo, a na njemu je da odredi da li će to biti dobar ili loš kraj", piše nedjeljnik.

"Ekonomist" podsjeća da su, kada je došao prije 12 godina na vlast, mnogi Rusi bili zahvalni na stabilnosti i napretku koje je Putin donio, ali da se Rusija mijenja i da je "rođena bogatija i glasnija srednja klasa, koja Rusiju vidi kao kleptokratiju koju odlikuje loša uprava".

Londonski nedjeljnik podsjeća da su decembarski parlamentarni izbori bili praćeni uličnim protestima u Moskvi i drugim gradovima a da je u februaru na ulice izašlo 100,000 ljudi uprkos temperaturi od minus 20 stepeni.

Nezadovoljstvo je najuočljivije u srednjoj klasi ali topi se i podrška siromašnijih Rusa, dodaje list uz ocjenu da su birači siti korupcije, razočarani stalnim neuspjesima u sprovođenju obećanih reformi i sve skeptičniji prema otpužbama da su Putinovi kritičari agenti Zapada.

"Ono što će se dalje događati je stvar Putinovog izbora. On može odgovoriti na pritisak time što će pokušati da ga uguši ili tako što će zadovoljiti zahtjeve", smatra "Ekonomist".

Ukoliko se odluči za reforme, Putin treba da počne time što će obećati da se neće kandidovati 2018 i time što će ponuditi nove parlamentarne izbore, ocjenjuje "Ekonomist," uz zaključak da će i reforme i represija na ovaj ili onaj način voditi do slabljenja Putinove moći.

"Mudar čovjek sa osjećanjem za sopstvenu sudbinu bi sada pažljivo razmislio o svom nasljedniku i nasljeđu koje će iza sebe ostaviti", poručuje "Ekonomist."

(FENA/DEPO/BLIN/em)