Mural Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina, oslikan u centru Banje Luke, ali drugim gradovima entiteta, uznemirio je javnost. Preživjele žrtve genocida i zločina koje su se vratile na ova područja zbog straha od nasilja i pritisaka ne smiju prijaviti slične incidente. Iz Udruženja preživjelih žrtava genocida i ratnih zločina poručuju da neće odustati dok se ne procesiraju počinitelji krivičnog djela negiranja genocida i veličanja presuđenih zločinaca, piše N1.

Kršeći Zakon o zabrani negiranja genocida, kojim je jasno propisano da je krivično djelo javno odobravati, poricati, grubo umanjivati ili pokušavati opravdati genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, Draško Stanivuković se svojim neprimjerenim odgovorom pohvalio i na društvenim mrežama.

- Nećemo uklanjati - poručuje banjolučki gradonačelnik.

Izjavom je poslao više nego jasnu poruku povratnicima i žrtvama genocida i zločina protiv čovječnosti da su nezaštićeni i ostavljeni od vlasti da žive u strahu. Nažalost u tome nije usamljen. Brojni su murali ratnom zločincu oslikani diljem BIH.

- Danas smo dobili informaciju da postoje murali i u Gacku i u Bosanskoj Gradišci od naših građana. Mi smo uputili dopise tim komunalnim javnim preduzećima smatrajući da su dužni da održavaju javnu površinu, javne površine su i zgrade na kojima se nalaze i očekujemo da postupe u skladu sa zakonom - kaže predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Murat Tahirović.

Dopisi su upućeni i u Foču, Kalinovik i Nevesinje. Poslane su i desetine krivičnih prijava od kojih je Tužilaštvo BiH obradilo šest i podiglo optužnice. Sud BiH je jednu odbio potvrditi, a drugu spojio u jedan predmet. Vojin Pavlović je nepravosnažno osuđen, nakon čega je nastavio negirati genocid. Za druge optužnice i prijave Tužilaštvo nije odgvorilo na upite.

- Ono što smo mi do sada dobili je nedostatak dokaza, na koje se Tužilaštvo poziva i kada razgovaramo s tužiocima kažu da za svako takvo negiranje i veličanje ratnih zločina treba biti izjava žrtve koja se osjeća ugroženom što je poprilično težak i naporan posao da se dođe do jedne takve žrtve imajući u vidu da ljudi žive na tim prostorima - ističe Tahirović.

I svakodnevno su izloženi verbalnom i nerijetko fizičkom nasilju, pritiscima i problemima kada odluče svjedočiti kao u slučaju Pavlovića u Bratuncu. Mural Ratku Mladiću u Kalinoviku prijeti novim zvjerstvima, mišljenja je i američki profesor David Pettigrew.

- Ovo je važno pitanje, mislim da se negiranje genocida nastavlja jer međunarodna zajednica i Ured visokog predstavnika nisu prepoznali svoju odgovornost prema tranzicijskoj pravdi - ocjenjuje Pettigrew.

Jer saopćenja za javnost i hronična zabrinutost situacijom nisu dovoljni. IZ OHR-a pozivaju domaće institucije koje su obavezne djelovati protiv veličanja ratnih zločinaca:

"Postavljanje murala na zgradi Opštine Banja Luka samo je jedan u nizu poteza koji ukazuju na zabrinjavajuću praksu aktuelne vlasti u RS-u i potencijalno najavljuju pokušaj oživljavanja scenarija iz devedesetih godina".

Scenarij iz 90-ih ne žele ni opozicioni političari iz RS-a koji osuđuju sve zločine, ali baš kao i vlast o ovim temama ne vole direktno govoriti.

- Nemojte sad da idemo u sitna slova, vrlo precizno sam rekao kakav je moj stav prema svakom zločinu, nema potrebe sada sa ovakvim stanjem u kakvom se zemlja nalazi. RS posebno bez vlade, bez predsjednika, suočena sa katastrofalnim posljedicama nakon odluka NSRS-a toliko posvjećujemo vremena ovome - kaže Igor Crnadak, zastupnik u NSRS-u (PDP).

Dok ne posvetimo vrijeme i sve raspoložive resurse usmjerimo ka procesuiranju negiranja genocida i veličanja ratnih zločina po uzoru na Njemačku i Austriju, o miru, sigurnosti i stabilnosti ćemo još uvijek birnuti.

Odgovor Tužilaštva BiH o muralima

Na dan 31.5. u upisniku upisniku Tužiteljstva BiH, evidentirano je ukupno 51 KT predmet i 74 KTA / KTN predmeta koji se odnose na kaznena iz člana 145a. KZ BiH.

U vezi muralom na području Banja Luke, nedavno su zaprimljene dvije prijave, formirani su predmeti, koji su dati u rad postupajućim tužiteljima.

Do sada je podignuto ukupno 6 optužnica (Sud BiH je odbio potvrđivanje jedne optužnice, a dvije optužnice protiv jedne osobe su objedinjene) tako da su u fazi suđenja bile ukupno četiri optužnice. Dio predmeta je završen negativnom tužiteljskom odlukom, spajanjem predmeta ili na drugi način, a dio predmeta je u radu.

Prošli tjedan, Sud BiH je također odbio potvrđivanje jedne optužnice za ovo kazneno djelo.

Zbog velikog interesa javnosti, kao i transparentnosti u radu, osim informacijama o podignutim optužnicama, redigovanih činjeničnih opisa optužnica, objavljuju se i anonimizirane negativne tužiteljske odluke, kako bi javnost imala uvid kako u optužnice, tako i u obrazloženja negativnih tužiteljskih odluka (dostupno na web stranici, u rubrici gdje su predmeti za kaznena djela iz člana 145a.).

Općenito, veliki problem u procesuiranju ovih kaznenih djela je što se gotovo nikako ili u vrlo maloj mjeri, zaprimaju informacije i prijave od policijskih agencija, potkrepljene dokazima i izvještajima, potrebnim za dalje procesuiranje.

Na predmetima u vezi kaznenih djela iz člana 145a. KZ BiH, uglavnom postupaju tužitelji iz Odsjeka za međunarodnu pravnu pomoć i ostala kaznena djela u kojem je angažirano ukupno 5 tužitelja.

(DEPO PORTAL/mm)