Plakati su protest povodom najave iz Opštine Bijeljine o izgradnji urbanog objekta na nezakonit način, kako je građanima poznato. Takođe, objektom koji je u planu da se izgradi narušava se istorijski izgled Gradskog parka u Bijeljini. Postojao je prije par desetina godina paviljon, i njegova rekonstrukcija je legalna ali ne i urbanizacija društvenog, istorijskog i kulturnog ambijenta, u ovom slučaju Gradskog parka u Bijeljini. Bijeljina je mali grad sa velikom istorijom koju građani pokušavaju da sačuvaju od urbanizacije i nezakonitog bogaćenja.

Cijela inicijativa je započeta predpostavkom da građani Bijeljine nemaju pravo slobode govora i izrazavanja i da neko njihovo misljenje uzme u obzir, ne samo kao pojedinca, već kao i drustva, i da se, prije svega, zaustavi uništavanje zelenih površina koje su prijeko potrebne gradu Bijeljina.

Gradski park u Bijeljini ne smije se davati pod zakup jer je zaštićen regulatornim planom RS do 2015. godine kao rekreativno, kulturno, naučno i arhitektonsko dobro.

Ovo tvrdi Jelena Kadić za PRESS, načelnica Sektora za zaštitu prirode u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, a povod je protest preko 2.500 mladih Bijeljinaca okupljenih u Fejsbuk grupi "Stop privatizaciji bijeljinskog Gradskog parka". Fejsbukovci tvrde da su opštinske vlasti putem namestenog tendera dozvolile lokalnom biznismenu Goranu Vasiliću, vlasniku kompanije "Kriška", da usred parka otvori kafanu.

Ona ističe da opština Bijeljina ne smije da mijenja namjenu parka i narušava njegov izgled, jer je sama ideja da se park očuva znak da on ima veliku vrijednost.

- Postoje dokumenti u kojima piše da je to izuzetno lijep prostor pejzažne arhitekture, da je od izuzetnog značaja za Bijeljinu i njene građane i da niko ne smije da ga mijenja niti da otvara kafanu. Koncesije i zakupi nisu nas problem, ali ako se mijenjaju namjena parka i njegov izgled, onda jesu - tvrdi Jelena Kadić.

BL!N/đk