Razgovarao: Đorđe Krajišnik

Budući da šira javnost nije najbolje upoznata sa problemom koji se "nadvio" nad tvrđavu Kastel, možete li nam reći nešto više o tome? Tačnije, od čega Vi spašavate Kastel?

Nama najveći problem predstavlja upravo to što javnost nije upoznata sa tim što se planira na tvrđavi Kastel. Može se čuti samo informacija da su odobrena određena sredstva za revitalizaciju tvrđave, ali niko ne govori šta ta 'revitalizacija' tačno podrazumijeva, da li zbog straha kako će građani reagovati ili zbog nečega drugog, to zaista ne znamo. Mi pokušavamo apelovati na sugrađane, pa i gradski vrh da se založe za očuvanje ovog kulturno-istorijskog spomenika, na taj način da se njegova namjena ne promijeni i da ne može nekome drugom služiti u komercijalne svrhe. Sama zelena površina oko tvrđave je njen sastavni dio, a planira se popločenje koje je neprihvatnjivo. Za primjer možemo uzeti planiranu cjelinu 5 koja podrazumijeva izgradnju gradskog trga i javne garaže: Glavni gradski trg - popločani prostor trga 5 000m2, ozelenjeni dio trga 2 600 m2 Pozorišni trg - popločeni prostor 1 200m2 , ozelenjeni dio 400 m2.

Foto: Plan rekonstrukcije Kastela

Vjerovatno bi trebali pomenuti i činjenicu da je gradonačelnik u utorak na 'Forumu odgovornosti' izjavio da ne zna ništa o bilo kakvom popločanju, koje se iz priloženog pominje i u tekstualnom, a i grafičkom dijelu projekta.

Foto: Plan rekonstrukcije Kastela

Na koji način rekonstrukcija koju su najavile gradske vlasti može ugroziti ovaj velelepni istorijski spomenik?

Kao što smo već pomenuli okolina tvrđave će od zelene površine postati popločana površina i daće istoj sasvim drugi doživljaj. Kako smo informisani u zonama zaštite kulturno-istorijskih spomenika ne smiju postojati asfaltirane površine, parkinzi, a ovdje se čak planira javna garaža. Iz Zavoda su već saopštili da se u slučaju nailaska na arheološke ostatke gradnja bilo koje cjeline automatski zaustavlja, ali pitanje je koje će mašine koristiti u iskopavanju i kolika će pažnja biti usmjerena na realizaciju projekta, jer se podzemna struktura već može oštetiti dok se zaustave radovi. Dobija se utisak da neko kulturno-istorijsko nasljeđe grada ne shvata ozbiljno i prema njemu nema poštovanje. Čudno je kako se ugledamo na Evropu kada su u pitanju loše stvari, a na pozitivne nikada. U Evropi je cilj rekonstrukcije kulturno-istorijskih spomenika podsticanje, promocija i provođenje istraživanja u cilju unapređenja razumijevanja istorijske, arheološke i šire kulturne vrijednosti spomenika neophodnih za odgovarajuće upravljanje i omogućavanje široke dostupnosti rezultata istraživanja.

Ako se ne varam, na ovaj način gradske vlasti zapravo žele potpuno privatizovati jedan dio građevine koja je javno dobro?

Da, artiljerijska kasarna projektom dobija novu namjenu - Cjelina 1 - hotel sa pratećim sadržajima, koji između ostalog podrazumijeva i garažu u vlasništvu hotela, a to naravno ide privatniku, jer kako kažu grad nema novca da sam ostvari ovaj projekat, pa je raspisan 'Pretpoziv za iskazivanje interesa za učešće u realizaciji projekta "Remodelacija i revitalizacija tvrđave Kastel u Banjoj Luci, prostorna cjelina 1 - HOTEL SA PRATEĆIM SADRŽAJIMA"'.

Smatrate li, rukovodeći se dosadašnjom praksom gradskih vlasti, da u budućnosti možemo očekivati da će i druge javne površine biti na ovakav način ustupane privatnim vlasnicima?

Apsolutno! Svjedoci smo da se svake godine privatizuju pojedine javne površine, a informacije o tome javnost dobije tek kada ugovori budu potpisani ili kada 'niknu' novi objekti, uz to, bez dozvole za gradnju. Ako pogledate Regulacioni plan Banja Luke, sve će vam biti jasno, a i sami ćete vidjeti kako su na mjestima javnih površina ucrtani novi objekti koji će prema planu ići privatnim vlasnicima.

Kako tumačite svakodnevnu nebrigu nadležnih spram kulturno-istorijskih spomenika i građevina od javnog značaja, te njihovo tretiranje kao važnih samo u onom trenutku kada se trebaju dobro prodati ili prepustiti na korištenje raznim sumnjivim investitorima?

Nebriga nadležnih institucija o pitanjima od javnog žnačaja je postalo pravilo, a ne izuzetak. Tako da je ovo samo jedan u nizu sličnih slučajeva, a ono sto treba da Kastel izdvoji od drugih slučajeva zanemarivanja i ustupanje na koristenje privatnicima sumnjivih namjera, jeste njegova kulturno-istorijska važnost za grad Banjaluku. Na žalost, iako se radi o izuzetno važnom objektu, o planiranoj rekonstrukciji nije konsultovana javnost, tj. plan rekonstrukcije nije bio na javnoj raspravi, a koliko smo upoznati, ni Skupština grada nije dala saglasnost na ovaj plan. Smatramo da se proces najboljeg rješenja treba staviti na javnu i stručnu raspravu, a javnost na odgovarajući način informisati o predloženim rješenjima, troškovima i mogućim izvorima finansiranja.

Mislite li da je uopšte potrebno i ispravno davati na korištenje ili prodavati građevine i površine koje su javno dobro?

Kratko i jasno NE!

Na koji način, pored prikupljanja potpisa i peticije protiv rekonstrukcije Kastela, planirate sprovesti svoju borbu protiv nakana vlasti?

Kada skupimo potpise obavijestićemo medije, te dostaviti ih Administrativnoj službi i čekati njihov odgovor. U zavisnosti od njihovog odgovora znaćemo šta činiti dalje.

Koje rješenje Vi predlažete kada je u pitanju prostor tvrđave Kastel i njena rekonstrukcija ?

Da se ugleda na Evropske primjere, pa čak i na tvrđavu u Doboju, koja je obovljena, a sačuvala je svoju istinsku vrijednost u svakom pogledu. Pohvalno je što se neko sjetio da je potrebno revitalizovati Kastel, kao i to da ima zaista dobrih ideja u projektu poput kulturnog centra, uslužnog centra, muzeja i turističko-informativnog centra, ali prioritet je renoviranje zidina (koje se po ovom idejnom projektu stavlja na posljednje mjesto, tj. nakon realizovanja svih 9 planiranih cjelina, a zidine do tada mogu u potpunosti oronuti, što zbog vremena, što zbog tretiranja u toku izgradnje tih 9 cjelina). Nikakve garaže, parkinzi, popločanja ne dolaze u obzir, a najmanje privatizovanje pojedinih dijelova tvrđave. Očito je da neke cjeline zahtijevaju izmjenu! Potrebno je postojeće asfaltirane površine unutar tvrđave zamijeniti kaldrmom, eventualno napraviti nove stazice oko tvrđave, obnoviti zidine i iskoristiti čistu kreativnost za uljepšavanje okoliša tvrđave.

BL!N MAGAZIN