Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je kakve će biti političke posljedice ukidanja pritvora predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Sagovornici su bili Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava sa sjedištem u Bijeljini, i Adnan Huskić, politički analitičar iz Sarajeva.

Bilo je riječi o tome da li je odluka o ukidanju pritvora čisto pravosudna ili se u njeno donošenje umiješala i politika, zašto je, za razliku od svih političkih partija u Federaciji Bosne i Hercegovine, jedino HDZ prešutio tu odluku, kako je opozicija iz Republike Srpske optužila Dodika da je ponizio Republiku Srpsku i da li je pravosuđe pokazalo da ima jedne kriterijume za moćnike, a druge za obične ljude.

Razgovaralo se i tome da li je Dodik odlaskom u Sud Bosne i Hercegovine priznao pravosudne institucije Bosne i Hercegovine čiju je nadležnost nad Republikom Srpskom godinama negirao, da li će drugostepeni sud ukinuti Dodiku presudu na godinu dana zatvora, a ostaviti zabranu političkog djelovanja što bi ga onemogućilo da se kandiduje na izborima 2026. godine, kao o tome da li je ukidanje pritvora dio šireg plana Washingtona i Brisela da se Dodik na miran način i bez potresa pošalje u političku penziju.

Omer Karabeg: Mnogo je kontroverzi izazvala odluka Suda Bosne i Hercegovine da ukine pritvor predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a potom i predsjedniku Narodne Skupštine Republike Srpske Nenadu Stevandiću, i premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću. Da li je to za vas čisto pravosudna odluka ili je to, kao što neki kažu, politička igra da se spasi Milorad Dodik?

Adnan Huskić: Ne bih rekao da se radi o političkoj igri da se spasi Milorad Dodik. Ova odluka pokazuju da su državne institucije, prije svega mislim na SIPA-u, agenciju čiji je primarni zadatak da provodi odluke suda, u velikoj mjeri pod političkom kontrolom i da se ne mogu upotrebiti protiv ključnih političkih osoba. Čini mi se da je ovo za sud bilo jedino moguće rješenje.

Da budem iskren, očekivao sam gori ishod - da će predstavnici Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine saslušati Dodika u Palati Predsjednika Republike Srpske u Banjaluci što bi bio ozbiljan poraz bh. pravosuđa.

Ovo je ipak koliko-toliko Dodikov poraz jer se pojavio i dao izjavu u Sudu Bosne i Hercegovine kojeg je samo par dana ranije u potpunosti negirao. Da li je ovo idealan scenario? Ne. Da li je moglo bolje? Čisto sumnjam. Moramo biti realni kad je riječ o tome šta može pravosuđe Bosne i Hercegovine kada su pitanju moćne političke ličnosti.

Triumf 'barbara'

Branko Todorović: Nije nikakva tajna da je pravosuđe u Bosni i Hercegovini već petnaestak godina u potpunosti pod političkom kontrolom. Političari su vrlo vješto, tu se posebno ističe predsjednik Republike Srpske gospodin Dodik, stavili najvažnije pravosudne institucije pod svoju potpunu, ja bih rekao, privatnu kontrolu. Mala grupa političkih moćnika praktično demonstrira da Bosna i Hercegovina nema nezavisno pravosuđe i nezavisne policijske agencije.

Ovo je potpuni poraz Bosne i Hercegovine i njenih institucija i trijumf, da upotrebim taj izraz, bosanskohercegovačkih baraba koje kreiraju politički milje u kojem živimo već dugo vremena.

Omer Karabeg: Sve stranke iz Federacije Bosne i Hercegovine su manje- više osudile odluku o ukidanju pritvora Miloradu Dodiku, Stevandiću i Viškoviću. Jedino se, koliko znam, nije oglasio HDZ. Kako to tumačite?

Adnan Huskić: HDZ se je držao rezervisano jer želi da sačuva saradnju sa Dodikom i njegovom partijom. Za lidera HDZ-a Dragana Čovića Milorad Dodik je jedini stvarni partner u sučeljavanju sa političkim Sarajevom. Ta saradnja je egzistencijalno pitanje za HDZ i zato su se u cijeloj ovoj priči držali po strani.

Omer Karabeg: Sve opozicione stranke u Republici Srpskoj su oštro osudile odlazak Milorada Dodika u Sud Bosne i Hercegovine da bi dao izjavu što je bio uslov za ukidanje pritvora. Oni kažu da je Dodik time priznao Sud i Tužilaštvo Bosne i |Hercegovine iako je sam predložio zakone kojima Republika Srpska ne priznaje nadležnost pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine i te zakone je usvojila Narodna skupština. Opozicija tvrdi da je Dodik time ponizio i izdao Republiku Srpsku. Može li Dodikov postupak donijeti poene opoziciji?

Branko Todorović: Može joj donijeti kratkoročno poene. Opozicija u Republici Srpskoj nema kapacitet za bilo kakvu vrstu ozbiljnije aktivnosti jer je nejedinstvena i u velikoj mjeri je pod uticajem Srbije. Vučić kontroliše kompletnu opoziciju izuzev Nebojše Vukanovića.

U Republici Srpskoj je u potpunosti uništena normalna politička scena u kojoj postoji vlada, opozicija, legitimni politički interesi i politička borba. Sve je to degradirano do najnižeg nivoa koji je sraman. Izbori su pretvoreni u kupovinu i prodaju glasova, u farsu.

Institucije u Republici Srpskoj postoje samo zahvaljujući novcu koji stiže iz Uprave za indirektno oporezivanje koja je na nivou Bosne i Hercegovine. Njihova funkcionalnost je minimalna, skoro nikakva, to je prazna ljuštura.

Mig sa strane

Omer Karabeg: Da li je neko moćan dao mig pravosuđu Bosne i Hercegovine da se Dodiku ukine pritvor? U sve je bila uključena i tajna služba jer je, prema nekim informacijama, njen šef lično dovezao Dodika u zgradu suda. Mnogi smatraju da pravosuđe i tajna služba nisu mogli da to urade na svoju ruku. Recimo, opozicioni lider iz Republike Srpske Nebojša Vukanović uvjeren je da su u to umiješani stranci.

Adnan Huskić: Ne znamo da li postoji neki plan i da li iza njega stoje neki međunarodni akteri. Možemo samo spekulisati na osnovu onoga što znamo. Činjenica je da već izvjesno vrijeme postoji, da tako kažem, ofanziva šarma Stranke nezavisnih socijaldemokrata. Podsjetio bih na prisustvo gospođe Željke Cvijanović na bajramskom prijemu kod reisa Kavazovića.

Nije ostalo nepimjećeno da je 4. jula na svečanom prijemu u američkoj ambasadi bila prisutna velika delegacija SNSD-a nakon što su godinama odbijali bilo kakav kontakt s tom ambasadom.

Inače, mislim da je Dodik vrlo nerado pristao da dođe u Sud Bosne i Hercegovine. On je vjerovatno htio da izjavu da u Palati Predsjednika Republike Srpske ili eventualno u prostorijama SIPA-e u Banjaluci, ali je bio prisiljen da dođe u Sarajevo u zgradu Suda Bosne i Hercegovine. Čini mi se da je sve to dio šireg plana političkog penzionisanja Milorada Dodika. A da li će se to zaista desiti, ne znam. Ja samo spekulišem na osnovu ono vrlo malo informacija koje se mogu dobiti u ovom momentu.

Branko Todorović: Sigurno je da neko iz međunarodne zajednice stoji iza odluke da se Dodiku ukine pritvor. I to neko veoma moćan. To kod građana Bosne i Hercegovine izaziva frustraciju jer vide da su politički moćnici iznad prava i to uz odobrenje i učešće aktera iz međunarodne zajednice. To je zaista nedopustivo, to je skandalozno, ali je očigledno da se sve to moglo uraditi samo uz podršku nekoga moćnog iz međunarodne zajednice. Vjerovatno postoji plan kako izmanipulisati pravosuđe i od svega napraviti farsu.

Plan Dodikovog penzionisanja?

Omer Karabeg: Gospodine Huskiću, vi ste rekli da smatrate da je sve ovo što su pravosudne institucije uradile dio nekakvog šireg plana - da li Brisela ili Washingtona to sada ne znamo - da se Dodik na neki način umiri i penzioniše. Međutim, Dodik je dva dana nakon ukidanja pritvora ponovio staru priču o secesiji Republike Srpske. Da li to znači da se on ne pridržava dogovora koji je eventualno postignut?

Adnan Huskić: Ja, prije svega, ne mislim da je Milorad Dodik spreman da ode s vlasti. Uvijek je u centru njegovog političkog djelovanje bilo čuvanje apsolutne vlasti u Republici Srpskoj. On drži pod kontrolom cjelokupan sistem Republike Srpske, prevashodno finansijske tokove. A ako bude i morao da ode, on je obezbijedio način kako da sačuva moć jer je sina Igora postavio na novoizmišljenu funkciju organizacionog sekretara SNSD-a.

Ne mislim, dakle, da će Dodik dobrovoljno otići s vlasti, ali bojim se da njegov povratak u politiku na nivou Bosne i Hercegovine nije moguć. Ko bi iz Federacije bio spreman da prihvati bilo kakvu saradnju sa Miloradom Dodikom? Ni Trojka, ni Stranka demokratske akcije, ni Demokratska fronta ne bi nakon svega htjeli da uđu u koaliciju s njim.

Danas priznaje, sutra ne priznaje

Omer Karabeg: Mislite li da je Dodik svojim odlaskom u Sud Bosne i Hercegovine stvarno priznao državne pravosudne institucije čiju je nadležnost nad Republikom Srpskom godinama negirao? Meni se čini da o tome govori činjenica da se je Darko Ćulum, koji se je prije skoro četiri mjeseca na Dodikov nalog da kadrovi Republike Srpske napuste institucije Bosne i Hercegovine povukao sa funkcije direktora SIPA-e, Državne agencije za istragu i zaštitu, ovih dana vratio na to mjesto. Znači li to da Dodik sada ponovo priznaje institucije Bosne i Hercegovine?

Branko Todorović: Ako pratite Dodikova izlaganja vrlo često ćete naići na kontradikcije. On daje sebi za pravo da prije podne govori jedno, poslije podne drugo, a uveče treće i ta mu manipulacija prolazi. On prihvata Upravu za indirektno oporezivanje i stotine miliona koje od nje stižu u Republiku Srpsku, ali kada je u pitanju funkcionalnost države, kada je riječ o strategiji ekonomskog i demokratskog razvoja, o evropskim integracijama Bosne i Hercegovine, onda ne priznaje institucije Bosne i Hercegovine.

Njegova priča o odvajanju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine direktno je uperena protiv srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. To mogu da pričaju samo oni koji žele da potpuno eliminišu Srbe iz Bosne i Hercegovine. Ta zamisao je zaista monstruozna.

Dodik bi morao odgovoriti na pitanje - a gdje bi to Srbi iz Republike Srpske mogli otići. Da li bi trebalo da im se desi ono što se desilo Srbima u Hrvatskoj - da pređu u Srbiju i tamo žive? Zašto bi se Srbi u Bosni i Hercegovini odricali Bosne i Hercegovine kao svoje države? Radi se o sramnoj, prljavoj, podloj političkoj manipulaciji koja, nažalost, prolazi u Republici Srpskoj.

Dodik će danas da prihvati institucije Bosne i Hercegovine, sutra će da ih negira, a preksutra da priča nešto treće. Ova autokratska vlast gleda samo svoj lični interes i kako da milione opljačkane u Republici Srpskoj legalizuje tako što će ih plasirati u Sloveniju, Austriju, Grčku, ili na Kipar.

Nastavk teksta čitajte na linku.

(DEPO PORTAL/af)