Državljani Bosne i Hercegovine Mario Kokoruš i Marin Petrović, inače podrijetlom iz Visokog, nestali su početkom rujna u afričkoj državi Mali. Sve od tada pa do danas informacije o njihovu statusu su minimalne ili nikakve.
Kako je Klix.ba saznao i objavio, sumnja se da su ih oteli pripadnici terorističke skupine JNIM (Jama’at Nusrat ul-Islam wa al-Muslimin), militantne terorističke skupine koja je odgovorna za više otmica stranaca u Maliju. Prema informacijama do kojih su došli ranije novinari ovoga portala, otmičari traže novac za njihovo puštanje. No, ključni problem je komunikacija.
Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH aktivno radi na ovom slučaju i u Mali je poslala svoj tim, no kako se također doznaje, problem predstavlja i sami pokušaj uspostavljanja bilo kakve komunikacije s obzirom na to da je riječ o militantima. U međuvremenu BiH je i diplomatskim putem posredstvom Veleposlanstva naše zemlje u Kairu, ali i drugim putevima, pokušala uspostaviti komunikaciju s državnim predstavnicima Malija, no bez ikakvog napretka.
Svakako je važno istaknuti i činjenicu da nestali državljani BiH imaju i putovnice drugih država. Kokoruš konkretno posjeduje njemačku, a Petrović hrvatsku putovnicu. U slučaj je uključena i Hrvatska putem svoje diplomatske mreže, ali i posredstvom institucija Europske unije. No, nikakvih informacija o statusu nestalih nema jer od pomoći nisu ni institucije Malija.
Mario Kokoruš jedan je od rijetkih bh. državljana koji je obišao 100 zemalja svijeta, a ovaj doktor elektrotehnike živi u Njemačkoj. Njegov kolega Marin Petrović redoviti je profesor na Strojarskom fakultetu u Sarajevu.
Podsjetimo, prema informacijama lokalnih medija koje su se nedavno pojavile u medijima u Maliju, oni su uhapšeni 5. septembra u Bamaku, glavnom gradu te afričke države.
- U glavnom gradu Malija uhapšena su dvojica stranaca koja su se predstavljala kao Nijemci. Međutim, dokumenti su otkrili njihovo bh. podrijetlo. Hapšenje se dogodilo u predgrađu Bamaka (glavnog grada) i potvrdilo je nazočnost balkanskih mreža u regiji. Već smo napomenuli da gotovo trećina kokaina koji ulazi u Europu prolazi kroz zapadnu Afriku. Za logistiku se koriste obalna područja i unutrašnjost. Balkanski klanovi, blisko povezani s brazilskim KPK i talijanskom ‘Ndranghetom, odavno su izgradili održivu infrastrukturu u regiji. Planeri ruta sada rade na terenu umjesto da ostaju u sjeni i na razini “ureda” u lukama. To je znak da su krugovi toliko usavršeni da je moguće priuštiti prisutnost operatera izravno u tranzitnom području - navedeno je u vijesti lokalnog medija. Jedni su tada govorili kako su uhapšeni zbog navodnog ulaska u zabranjena područja, a drugi kako ih se tereti za krijumčarenje migranata. Ništa od toga tada nije potvrdio niko, ni bh. institucije, iako su raspolagali istim podacima, prenio je prije gotovo mjesec dana Klix.ba. Međutim, sudeći prema najnovijim trenutačno raspoloživim informacijama, ipak je riječ o otmici.
Mali je država u kojoj trenutačno vlada sigurnosno-institucionalni kaos. Vojska je u sukobu s militantima koji blokiraju uvoz goriva, dok se u državi gomilaju redovi građana u borbi za tim energentom. Formalno je na vlasti vojni režim, političke stranke ne postoje, a borbe različitih militantnih skupina dovode do općeg kaosa. Vlast prihode zasniva od eksploatacije ruda, a upravo u tom sektoru vode se velike borbe.
Mali je država u zapadnoj Africi. Graniči na zapadu sa Senegalom, na sjeverozapadu s Mauritanijom, na sjeveroistoku s Alžirom, na jugoistoku s Nigerom te na jugu s Burkinom Faso, Obalom Bjelokosti i Gvinejom. Sjeverni dio zemlje čini pustinja Sahara, a južnim, u kojem živi većina stanovništva, protječu velike istočnoafričke rijeke Niger i Senegal.
Jama’at Nasr al-Islam wal-Muslimin (Skupina za podršku islamu i muslimanima - JNIM) je koalicija selefijsko-džihadističkih pobunjeničkih skupina koje djeluju u regiji Sahel u subsaharskoj Africi. Osnovan 2017. godine, JNIM je proširio svoje operativno područje diljem zapadne Afrike, istodobno vodeći kontinuiranu kampanju nasilja nad civilima, lokalnim sigurnosnim snagama, međunarodnim vojskama i mirovnim snagama UN-a. JNIM je uspješno operacionalizirao lokalne probleme, dok odgovori na pobunu nisu riješili političke pokretače sukoba i olakšali su kršenje ljudskih prava.
JNIM je nastao u martu 2017. spajanjem četiriju selefijsko-džihadističkih skupina u Sahelu: Ansar Dine, Katibat Macina, al-Mourabitoun i saharske podružnice Al-Kaide u islamskom Magrebu (AQIM). Objavljujući stvaranje skupine, emir JNIM-a Iyad Ag Ghaly izjavio je namjeru skupine da “stane pred okupacijskog križarskog neprijatelja” i zakleo se na odanost vođi Al-Kaide Aymanu al-Zawahiriju. Stvaranje JNIM-a navodno je predstavljalo prevladavanje lokalnih etno-socijalnih barijera u korist transnacionalnog džihada, s više etničkih predstavnika prisutnih pri osnivanju skupine koji su se ujedinili pod jedinstvenom džihadističkom zastavom.
JNIM surađuje i natječe se s drugim selefijsko-džihadističkim skupinama, a najznačajnija je Islamska država u velikoj Sahari.
(DEPO PORTAL/dg)