Dok još nema naznaka kada bi mogao završiti rat u Ukrajini, Rusija i Vladimir Putin su vrlo angažirani da steknu saveznike i dobiju pomoć u vojnoj opremi gdje god mogu. Pa čak i više od toga što se moglo vidjeti na primjeru Sjeverne Koreje koja je u Rusiju čak poslala i tisuće svojih vojnika koji su ginuli za povratak ruskog teritorija u regiji Kursk koju su mjesecima držali Ukrajinci. No, čini se da bi Putin mogao ponekog saveznika i izgubiti jer se pogoršavaju odnosi s Azerbajdžanom, prenosi Večernji.ba.
Raspad odnosa između Rusije i Azerbejdžana dogodio se kroz seriju brzih udaraca. Sve je počelo uhićenjem sedam državljana bivše sovjetske republike prošlog mjeseca u ruskom gradu Jekaterinburgu, piše britanski Telegraph. Ti ljudi zadržani su u sklopu istrage koju je Moskva pokrenula zbog ubojstava mafijaškog tipa koja datiraju iz prije 25 godina. U roku od nekoliko dana, dvojica osumnjičenih – obojica etnički Azerbejdžanci – umrla su u pritvoru. Drugi su se pojavili na sudu vidljivo modri i izmlatili. Sve to izazvalao je bijes Azerbejdžana. Počeli su tamo otkazivati kulturne događaje povezane s Rusijom, opljačkan je ured ruske novinske agencije Sputnik u glavnom gradu Bakuu, a grupa ruskih IT radnika je uhićena i optužena za trgovinu drogom i cyber kriminal. Zatim je uslijedila prijetnja, na ruskoj državnoj televiziji, da bi Baku mogao biti "osvojen za tri dana", odjekujući retorikom korištenom prije pune invazije Ukrajine 2022.
No, rijetko tko vjeruje da je rat između Rusije i Azerbajdžana vjerojatan. No, raskol je stvaran – i opasan za Moskvu, jer Armenija, nakon što je vodila niz brutalnih ratova s Azerbejdžanom tijekom 30 godina, sada se povezuje sa svojim starim neprijateljem kako bi izgurala Putina iz Južnog Kavkaza. Prije manje od tjedan dana predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev sastao se s Nikolom Pašinjanom, premijerom Armenije. Njihovi izravni razgovori bili su usmjereni na Zangezurski koridor, predloženu rutu koja povezuje Azerbejdžan sa svojim enklavom Nakhchivan kroz južnu Armeniju.
Koridor bi ostvario pan-turski san o fizičkoj povezanosti Azerbejdžana s Turskom i bio bi dio "Srednjeg koridora" trgovačkog puta od Kine i Središnje Azije do Europe. Prema sporazumu o primirju iz 2020. godine između Armenije i Azerbejdžana, rutu je trebala nadzirati Ruska savezna služba sigurnosti (FSB).
Međutim, taj dogovor sada je pod prijetnjom, jer Alijev želi isključiti Moskvu iz posla i staviti je potpuno pod kontrolu Azerbejdžana. "Ovo je posljednja velika karta Rusije u regiji", rekao je Neil Melvin, direktor za međunarodnu sigurnost na Royal United Services Institute (Rusi). "To im omogućuje kontrolu trgovačkih ruta i stvaranje veza s Armenijom i Azerbejdžanom. Gubitak toga bio bi veliki udarac." Iako razgovori 10. srpnja nisu donijeli zaključke, momentum se mijenja. Pašinjan je prošlog mjeseca posjetio Recepa Tayyipa Erdoğana, predsjednika Turske, u Istanbulu, što je značajan susret s obzirom na to da Armenija i Turska nemaju službene diplomatske veze. Nakon toga, Erdoğan je rekao da Armenija pokazuje "fleksibilniji pristup" prema Zangezurskom koridoru, unatoč tome što ga je prije toga protivila.
Zapad je, pak, iznio ideju da se ruta stavi pod neutralnu međunarodnu kontrolu, poput švicarske ili američke tvrtke, čime bi se Rusija potpuno isključila. Kao i Azerbejdžan, i Armenija ima labave veze s Moskvom – osobito od 2023. godine, kada su ruski mirovnjaci uglavnom stajali po strani tijekom Bakuskog brzog napada za povratak Nagorno-Karabaha. Gotovo cijelo armensko stanovništvo pobjeglo je, a Azerbejdžan je optužen za etničko čišćenje. Od tada Pašinjan se okrenuo Zapadu i traži pomirenje s Bakujem, vjerujući da je dugoročna budućnost Armenije ugrožena ako zadrži neprijateljske odnose s Azerbejdžanom i Turskom.
Ovo nije popularno u Armeniji. Pašinjan ima jednu od najnižih ocjena odobravanja bilo kojeg lidera na svijetu, a nedavni sukob s Armenskom apostolskom crkvom doveo je do uhićenja dvaju nadbiskupa pod optužbama za planiranje protiv vlade.
Međutim, Nurlan Alijev, viši istraživač na College of Europe, komentirao je za Telegraph da je Pašinjanova geopolitička reorganizacija spojila Baku i Jerevan u njihovom stavu prema Rusiji. Alijev je rekao: "Obje zemlje razumiju da moraju stvoriti sigurnosnu arhitekturu Južnog Kavkaza bez ruske sudjelovanja, onu koju će regionalne države podržavati same. Još nismo vidjeli konačni mirovni ugovor između Azerbejdžana i Armenije, ali postoje pozitivni znakovi. Konačni mirovni ugovor bio bi veliki udarac za rusku poziciju u Južnom Kavkazu." Za predsjednika Azerbejdžana, čini se da su dani kada je slušao Moskvu prošli. Analitičari kažu da on koristi incident u Jekaterinburgu ne samo da bi tražio pravdu, već da bi potvrdio neovisnost.
"Problem u odnosima s Bakujem je ozbiljan", rekao je bivši visoki ruski diplomat za The Telegraph. "Predsjednik Alijev je pokazao zube, kao što bi to učinio svaki autoritarni vođa. Sada se vidi kao trijumfalna figura. Moskva više ne diktira uvjete." Bashir Kitachayev s Carnegie Centra u Berlinu rekao je da Baku koristi incident za povratak protiv Moskve. "Smrt dvojice Azerbejdžanaca u Jekaterinburgu poslužila je samo kao prikladan izgovor", rekao je. "Oni (op. a. azerbejdžanske vlasti) koriste situaciju kako bi ojačali svoju poziciju kod kuće i u inozemstvu eskalirajući napetosti s Moskvom."
Premještaj je bio naglašen javnim pozivom između Alijeva i Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, u kojem su raspravljali o stvaranju bližih veza. To je bila izravna poruka Azerbejdžana, zemlje koja je dugo smatrana saveznikom Moskve. Kremlj, pak, pokušava ponovno prikazati sukob kao zapadnu urotu.
"Scenarist i dirigent nesuglasica s Azerbejdžanom nalazi se izvan postsovjetskog prostora", rekao je Grigorij Karasin, predsjednik Odbora za međunarodne poslove Rusije. Vladimir Džabarov, ruski senator i bivši časnik KGB-a, otišao je dalje optužujući MI6 i Tursku za poticanje nemira.
Istina je da su pukotine počele davno prije Jekaterinburga. Prošlog Božića, Rusija je pogrešno oborila zrakoplov Azerbejdžanske aviokompanije. Baku nije pristao preći preko incidenta, što je na kraju prisililo Putina da se ispriča i ponudi odštetu, u rijetkoj diplomatskoj ustupci. Sada potpuno svjestan moći javne konfrontacije, Baku nije oklijevao uzvratiti nakon uhićenja u Jekaterinburgu.
Posljedice također prijete Rusiji vrijednom Sjeverno-Južnom koridoru – trgovačkoj ruti koja povezuje Moskvu s Iranom i Indijom, a koja prolazi kroz Azerbejdžan. Gubitak pristupa tom koridoru mogao bi donijeti stvarni ekonomski udarac, posebno jer Rusija traži načine da zaobiđe zapadne sankcije. Arkadij Dubnov, stručnjak za postsovjetske poslove, napisao je na Telegramu da je glavna zabrinutost Moskve očuvanje tog koridora. On zna, rekao je, da bi potpuno udaljavanje Bakua moglo ugroziti te planove.
(DEPO PORTAL/ad)