Posebni odjel Federalnog tužilaštva FBiH trenutno provjera navode iz prijave koja se odnosi na rješavanje radno-pravnog statusa uposlenika, te rješavanju statusa finansiranja institucija kulture od značaja za BiH, potvrđeno je za Raport u Federalnom tužilaštvu.

Iz Federalnog tužilaštva nisu mogli potvrditi da li se ova prijava odnosi na odgovorne u Vijeću ministara BiH za krivično djelo 'neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH' jer Vijeće ministara BiH nije izvršilo Nalog Christiana Schmidta izdat u novembru prošle godine da u parlamentarnu proceduru do 21. januara ove godine uputi zakon kojim će se riješiti i status i finansiranje Zemaljskog muzeja BiH, Historijskog muzeja BiH, Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH, Kinoteke BiH i Umjetničke galerija BiH.

- U skladu sa Vašim upitom od 28.05.2025. godine, obavještavamo Vas da je Posebni odjel Federalnog tužilaštva FBiH 22. maja 2025. godine, zaprimio proslijeđen predmet Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, u fazi prijave, a u vezi sa rješavanjem radno-pravnog statusa uposlenika, te rješavanju statusa finansiranja kulturnih institucija od značaja za BiH od strane nadležnih organa, a među kojima se nalazi i Zemaljski muzej BiH, koji je i premet Vašeg interesovanja. Trenutno se vrše provjere navoda iz prijave - naveli su za Raport iz Federalnog tužilaštva.

FUP i SIPA ispitali pravnika u Zemaljskom muzeju BiH

Raport je u upitu Federalnom tužilaštvu posebno apostrofirao Zemaljski muzej BiH, jer nam je direktor Muzeja Mirsad Sijarić potvrdio da su u Zemaljskom muzeju BiH imali pozive iz Federalne uprave policije i Državne agencije za istrage i zaštitu za očitovanje o pitanjima koja su se odnosila na status i finansiranje Zemaljskog muzeja BiH.

- Išao je naš pravnik i davao odgovore na neka uopštena pitanja. Nije mu rečeno ništa konkretno, ni o kakvoj prijavi, niti predmetu se radi, niti ko je to inicirao, ali mi smo zaključili da je to vezano za Nalog visokog predstavnika - kazao je Sijarić za Raport.

No, i dalje je nejasno po čijem su nalogu FUP i SIPA postupali u ovom slučaju, jer je Posebni odjel Federalnog tužilaštva prijavu u vezi institucija kulture od značaja za BiH dobio 22. maja, a poziv iz FUP-a i SIPA-e u Zemaljski muzej je stigao mnogo ranije.

U FUP-i i SIPA-i nismo mogli dobiti u ovom trenutku informacije po čijem nalogu i u okviru kojeg predmeta su vršili ispitivanje uposlenika Zemaljskog muzeja BiH i ukoliko se vrši istraga o neizvršavanju odluke visokog predstavnika, zašto se ispituju uposlenici institucija kulture, a ne oni koji nisu izvršili Nalog visokog predstavnika, a to je u ovom slučaju Vijeće ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto.

Posebno je interesantno da su iz Tužilaštvu BiH na upit Raporta 22. maja da li je tačna informacija da je formiran predmet zbog neizvršavanja Naloga visokog predstavnika u BiH u vezi sedam ustanova kulture od značaja za BiH odgovorili:

- U Tužiteljstvu BiH nema evidentiranog predmeta koji se odnosi na navode iz vašeg upita.

Sada se ispostavilo da je prijava vezana za neriješen status i finansiranje institucija kulture od državnog značaja, prvobitno bila upućen Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, te da je potom proslijeđena Posebnom odjelu Federalnog tužilaštva.

Zašto Državno tužilaštvo ne istražuje neprovođenje Schmidtovog naloga

Ako se zna da je 'neizvršavanje odluka visokog predstavnika' krivično djelo od 2023. godine propisano Krivičnim zakonom BiH i na osnovu kojeg je nepravosnažno presuđen i Milorad Dodik, predsjednik RS, pitanje je zašto Državno tužilaštvo ne postupa i u slučaju neizvršavanja odluke visokog predstavnika u slučaju sedam institucija kulture od značaja za BiH.

Jer, Vijeće ministara BiH, uprkos Nalogu visokog predstavnika još nije ni raspravljalo o tom aktu, iako im je rok za upućivanje zakona u proceduru istekao u januaru.

Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH za Raport kaže da je stanje u tom Muzeju izuzetno teško i da on nije optimista da će se išta riješiti u dogledno vrijeme.

- Ovo stanje je neodrživo. OHR je riješio jedan problem, sada su napravili još deset problema i više se ne miješaju.

To je sve neozbiljno. Nema tu nikakve prave namjere da se to rješava, nema nikakve volje srpskih i hrvatskih stranaka, a pogotovo nema pameti i obraza kod takozvanih probosanskih stranaka. Ni pameti, ni obraza - kratko, ali jasno je prokomentirao Sijarić činjenicu da Vijeće ministara BiH još nije provelo Schmidtov Nalog o državnim institucijama kulture.

Glavni kočničari rješavanja statusa i finansiranja sedam državnih institucija kulture trenutno su ministri iz secesionističkog SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić.

Isto su radili i ostali ministri iz entiteta RS iz reda srpskog naroda u Vijeću ministara BiH posljednjih više od dvije decenije, iako su na taj način kršili i Ustav i Zakon o ministarskim imenovanjima BiH.

I nikada niko od tih ministara nije odgovarao, a i prije je bilo osnova da ih se procesuira.

Također, i bez Naloga visokog predstavnika ustavna i zakonska obaveza Vijeća ministara BiH je da riješi ovo važno pitanje.

Preporuka ombudsmena da se nakon 22 godine provede Zakon

Bošnjački ministri i drugi probosanski zvaničnici morali su proteklih godina, a i sada odlučnije ustrajavati na rješavanju ovih pitanja.

Ne može se na neosnovana i neargumentirana osporavanja iz entiteta RS da te institucije zakonom nisu predviđene u budžetu samo šutjeti i ništa ne poduzimati.

Vijeće ministara BiH je na ovosedmičnoj sjednici pred sobom imalo informaciju Institucije ombudsmena BiH koju su potpisali ombudsmeni i iz reda bošnjačkog i srpskog i hrvatskog naroda.

U toj informaciji između ostalog se ukazuje na pogubnost nedostatka zakona koji će riješiti finansiranje i status sedam ustanova kulture od značaja za BiH, a i preporučuje se Vijeću ministara da postupe u skladu sa članom 30. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine.

Skandalozno je da ombudsmeni preporučuju da Vijeće ministara BiH postupi po zakonu po kojem se trebalo postupiti još prije 22 godine.

Neko bi trebao odgovarati što duže od dvije decenije, otkako je donesen Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave nije ispoštovan član 30. tog zakona, a u kojem se navodi da će 'Vijeće ministara u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrenuti postupak pred Parlamentarnom skupštinom BiH za donošenje zakona kojim će se urediti pitanje nastavka rada drugih ustanova, službi i tijela koja su uspostavljena propisima BiH i RBiH, a koja su obavljala ili obavljaju upravne, stručne ili druge poslove iz okvira nadležnosti BiH ili za potrebe tijela vlasti BiH'.

Ova odredba Zakona koja se odnosi i na institucije kulture od značaja za BiH , morala je biti usvojena još 2003. godine kad je zakon donesen.

A i bez tog zakona, državne institucije kulture imaju taj status. Jer, prema Aneksu II Ustava BiH jasno je propisano kako se vlasti trebaju odnositi prema pravnim propisima u državi.

Naime, ustavnim načelom kontinuiteta pravnih propisa svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su bili na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada je Ustav BiH stupio na snagu, ostali su na snazi dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine.

U vrijeme donošenja Ustava BiH na snazi su bili zakoni i propisi koji su regulirali rad i funkcioniranje sedam ustanova kulture od značaja za BiH. Također, Parlamentarna skupština BiH od tada nije donijela neki novi zakon ili propis za te ustanove, nego je naprotiv država i dalje njihov osnivač, pa je ovo ustavno načelo kontinuiteta i u pogledu statusa i finansiranja tih institucija trebalo biti primijenjeno još prije 30 godine, a nije.

(Raport.ba/DEPO PORTAL/au)