Nakon smanjenja proračuna za osam posto – na 10,3 milijarde eura ove godine – njemačko Ministarstvo za privredu saradnju i razvoj (BMZ) sada precizira svoj rad ali i troškove,piše Deutsche Welle.
Jedan od strateških prioriteta jest veća prevredna saradnja s odabranim državama tzv. Globalnog juga. Svjesno je ministrica za prevredni razvoj, Reem Alabali Radovan (Socijaldemokratska stranka Njemačke – SPD), svoj akcijski plan „Snažna partnerstva za uspješno svjetsko privrrdno" nedavno predstavila njemačkim privrednim udruženjima i predstavnicima tvrtki u Berlinu – i to u društvu ministra finansija i stranačkog kolege Larsa Klingbeila.
Političarka iz SPD-a pozvala je na privatna ulaganja: „Njemačkoj su potrebni partneri na Globalnom jugu, to jača našu privredu za budućnost.“ Kada partneri poput SAD-a postaju nesigurniji, mora se djelovati šire. „Također time šaljemo jasan signal regijama u kojima Rusija i Kina stječu sve veći uticaj“, rekla je Alabali Radovan.
Šta je novo?
Ubuduće bi privredna udruženja i pojedinačne tvrtke trebale sudjelovati u konzultacijama prije nego što započnu službeni pregovori sa strateški važnim partnerima – uskoro, primjerice, u zapadnoafričkoj Gani. U cjelini, njemačko će gospodarstvo biti uključeno u odabir pet „rastućih gospodarstava“. „Indija će biti svjetionik tog novog, cjelovitog pristupa“, navodi se u akcijskom planu.
BMZ također želi osigurati da se ugovori unutar projekata razvojne suradnje češće dodjeljuju njemačkim ili evropskim tvrtkama – prilagodbom kriterija natječaja i uključivanjem poduzeća u pojedinim slučajevima već u fazi razvoja projekata. Putem inicijative G20 „Compact with Africa" trebalo bi pokrenuti reforme u partnerskim državama kako bi se potaknula isplativost privatnih ulaganja. Na tom planu BMZ surađuje sa Saveznim ministarstvom financija.
Ministar finansija i potpredsjednik vlade Lars Klingbeil pozvao je da se istodobno radi na lokalnoj proizvodnji dodane vrijednosti, restrukturiranju dugova i borbi protiv pranja novca – te da se pruži konkurencija Kini. „Kineska ulaganja u infrastrukturu i kineski krediti koji se nude djeluju u nekim zemljama Globalnog juga kao atraktivna ponuda koju mi u okviru naše razvojne suradnje predugo nismo davali", rekao je Klingbeil.
Ulaganja na afričkom kontinentu: potencijal za rast
Njemačke tvrtke su u posljednje vrijeme uložile oko 13 milijardi eura izravno na afričkom kontinentu, što čini samo jedan posto ukupnih njemačkih stranih ulaganja, prema podacima Saveznog ministarstva privrede i energetike (BMWi). Parlamentarni državni tajnik u BMWi-ju, Stefan Rouenhoff, založio se za to da se razvojna sredstva koriste kao „prateća“ – kako bi se smanjili rizici za njemačke tvrtke i olakšao njihov ulazak na tržište.
Njemačka je 2024. godine partnerskim državama obećala oko 7,8 milijardi eura novih sredstava, a preko razvojnih banaka bit će mobilizirano i višestruko više kredita. No, kako kaže Rouenhoff, „nažalost, mnoge njemačke tvrtke od toga ne profitiraju“. Posebno bi trebalo ubrzati projekte u području sirovina.
BMZ i BMWi planiraju do kraja godine usvojiti zajednički katalog mjera. „Upravo kad govorimo o kobaltu i bakru nema rješenja mimo Globalnog juga“, rekla je ministrica razvoja Alabali Radovan – ali je time izazvala i čuđenje na skupu u Berlinu. Jedan iskusni stručnjak za razvojnu suradnju u publici zapitao se gdje su nestali ključni principi poput ljudskih prava i demokracije: „Je li ovo još razvojna suradnja ili čista vanjska ekonomija?“
Saradnja umjesto humanitarne pomoći
Menadžerica Debra Malova, afrička direktorica hemijskog i farmaceutskog giganta Bayera, koja se javila iz Nairobija, poručila je da ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda moraju ostati voditelj u praksi. „Moramo prijeći sa sufinanciranja projekata na zajedničko pronalaženje rješenja“, rekla je Malova.
- Afričkim poljoprivrednicima ne treba sažaljenje, već sustavi koji funkcioniraju.“ To se može postići samo kroz suradnjujavnog i privatnog sektora. Bayer, primjerice, ulaže 32 miliona eura u Zambiji radi proizvodnje visokokvalitetnog hibridnog sjemena kukuruza. Time se može proizvesti kukuruz dovoljan za oko 30 miliona ljudi godišnje, dodala je Malova.
Pomoć kao sredstvo protiv migracija
Predsjednik Svjetske banke, Ajay Banga, želio je potaknuti veću spremnost na preuzimanje rizika. Njegov primjer dobre prakse iz Indije trebao bi inspirirati Nijemce: Svjetska banka i američka tvrtka Google razvile su, uz pomoć umjetne inteligencije, alat koji poljoprivrednicima izravno na mobitelu prikazuje odgovarajući insekticid za njihovu žitaricu, kao i informaciju o tome gdje ga u blizini mogu kupiti.
- Pravo rješenje postoji samo ako se stvore radna mjesta za mlade - rekao je Banga. Ako 800 miliona mladih u sljedećih 15 godina ne bude imalo nadu da mogu zarađivati, lako je zamisliti posljedice: „više ilegalnih migracija prema Europi“.
Kako bi se to spriječilo, njemačko Ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) i Svjetska banka žele zajednički razvijati ideje.
(DEPO PORTAL/af)