U godinama kontinuirane ekonomske krize, u kojima su se na posljedice pandemije koronavirusa nadovezali početak rata u Ukrajini, poremećaji u lancima snabdijevanja, podjela svijeta na Istok i Zapad i stalna poskupljenja, većina građana BiH bori se za puko preživljavanje.

Činjenica da su zemlje Evrope, posebno Njemačka, otvorile svoja tržišta rada i da desetine hiljada radnika iz zemlje i regiona svoju sreću traže izvan domovine, zadaje glavobolju poslodavcima, a nezaposlenima u BiH otvara više prostora da pronađu posao.

Na pitanje kako biraju na koje radno mjesto će se prijaviti, između uvjeta rada, radnog okruženja, slobodnih dana ili ugleda firme, iznos plaće ipak izdvajaju kao ključni faktor.

Tržište radne snage, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, prolazilo je kroz različite faze. U poratnim godinama radnici su od samog iznosa važnijim smatrali redovnost isplate plaća, nakon toga su očekivali veća mjesečna primanja, a onda su počeli voditi računa i o vrsti i težini posla te vremenu za odmor.

- Danas, kada je riječ o težim fizičkim poslovima, građevini, industriji, poslovima opasnim po zdravlje, tamo gdje se treba raditi nekim ljepilima, hemikalijama, uz neke maske i slično, skoro da je nemoguće naći radnika. Ljudi više neće da rade na takvim poslovima, ali ni na poslovima poput čistača, spremačica… Tu smo u situaciji da, ako nemamo stranaca, neka nam je Bog na pomoći. A, inače, danas se posebno cijeni slobodno vrijeme, da nema prekovremenog rada i da su radnici slobodni vikendom - kaže Smailbegović.

Oni koji ne biraju posao u smislu težine i uvjeta rada, radije ga obavljaju u Njemačkoj jer su višestruko plaćeniji nego kod nas, a Smailbegović ističe da je bh. ekonomija danas na takvom nivou da ne može pratiti evropski standard kad je o plaćama riječ.

- Još je jaka siva ekonomija i svu poreznu politiku treba usmjeriti da se ona destimulira. Istovremeno, moraju se smanjiti doprinosi, rasteretiti privreda, da se ljudima jednostavno i ne isplati ići u sivu zonu - ističe Smailbegović, podsjetivši da je rasterećenje privrede i uvjet rastu plaća u realnom sektoru.

Nastavak čitajte na linku

(Avaz/DEPO PORTAL/af)