Ovih dana se navršila 41. godina od pogibije Džemala Bijedića. Nekadašnji prvi Titov saradnik odigrao je značajnu ulogu u političkoj prošlosti Bosne i Hercegovine. Stradao je u avionskoj nesreći 1977. godine.
Tog dana Džemal Bijedić boravio je, po službenim izvještajima, u Beogradu, gdje je ispraćao predsjednika Josipa Broza Tita u Libiju. Po povratku za Sarajevo njegov avion udario je u brdo Inač u blizini Kreševa. Osim Bijedića, poginuli su njegova supruga Razija, saradnici i piloti.
"Mediji su u to vrijeme javljali o nesreći i gotovo svi u svijetu su pisali o tragediji i nesreći koja je zadesila jugoslavensku državu i, ono što je vrlo zanimljivo, niko tu tragediju nije svodio na smrt jednog jugoslavenskog predsjednika, nego su to uvijek dovodili u vezu sa smrti jednog čovjeka koji je imao tu ogromnu međunarodnu reputaciju", kaže Husnija Kamberović, autor knjige “Džemal Bijedić-politička biografija".
Vrlo emotivno vijest o njegovoj smrti Josip Broz Tito primio je u Libiji.
"Bio je jako žalostan, čak je Stane Dolanc izjavljivao da tu noć Tito uopće nije htio da spava. Rekao je, ako odem u svoju sobu, stalno ću razmišljati o Džemi. S obzirom da ga je jako cijenio, bio je jako tužan i žalostan i doživio je to doista kao gubitak velikog prijatelja", otkriva Kamberović.
Još dok je bio predsjednik Skupštine BiH, Bijedić je mnogo doprinio afirmaciji Bosne i Hercegovine, posebno kroz izgradnju brojnih industrijskih pogona, infrastrukturnih objekata, puteva, izgradnje Akademije nauka i umjetnosti, univerziteta, ističe Kamberović.
Iste godine kada je i poginuo, u Mostaru je osnovan Univerzitet koji nosi njegovo ime. A kao depadans Muzeja Hercegovine 1981. godine otvorena je Spomen kuća Džemala Bijedića.
Nikad do kraja nisu rasvjetljene okolnosti nesreće. Špekulisalo se da je Bijedić Titov mogući nasljednik, da je Tito htio izmijeniti Ustav Jugoslavije kako bi Džemal Bijedić i po treći put mogao obavljati funkciju predsjednika Saveznog izvršnog vijeća ili predsjednika Skupštine.
Mnogi kažu da ga je ta Titova odluka koštala života, što je otvorilo sumnje u slučajnost avionske nesreće.
Postoji još jedna, gotovo nevjerovatna verzija o njegovoj smrti, koja se pojavila nakon pada političkog režima Gadafija u Libiji.
Po njoj Džemal Bijedić uopće nije stradao u letu aviona iz Beograda za Sarajevo, nego se to upravo dogodilo u Libiji.
Bio je na važnom sastanku sa libijskim liderom, koji ga je ispratio do aviona sa kojim je trebao poletiti iz ove zemlje.
Ubrzo nakon polijetanja sa aerodoma u Tripoliju, avion se srušio i tu su poginuli Bijedić i njegova ekipa. Pad aviona je bio smišljen atentat na popularnog političara.
Potom su vojne i obavještajne službe organizirale let aviona koji se srušio u planinama oko Kreševa.
Akcija je izvedna u suradnji tadašnji libijskih i jugoslavenskih službi, a sa ciljem eliminacije političara za kojeg se smatrao da može biti Titov nasljednik.
Ne poznato je da li je sam Josip Broz Tito bio uključen u ovu operaciju.
Sama istraga nikad nije razjasnila okolnosti avio nesreće kod Kreševa i ostavila je prostor za sumnje koje traju i danas o ovoj nesreći.
Koliko god ova verzija izgledala nemoguća, o njoj se često priča u Libiji među ostacima pripadnika libijskog diktatora.
Ova terorija je potpunosti u suprotnosti sa zvaničim izvještajima po kojima je taj dan Bijedić, zajedno sa drugima, ispratio Tita u Beogradu za Libiju.
Prije nekoliko godina je ovu je priču ispričao bivši visoki libijski oficir jednoj bosanskoj TV ekipi, koja je tamo pratila prve demoratske izbore nakon pada Gadadija.
Video zapis ovih tvrdnji još uvijek postoji, ali nikad nije javno objavljen.
Postoji još niz drugih teorija o pogibiji Džemala Bijedića.
Najviše nedoumica je dosad bilo zašto su avionom upravljala dvojica rashodovanih pilota i nedovoljno stručnih pilota (Stevan Leka i Murat Hanić), te informacija koje su kasnije pojavile o naštimanom visionomjeru koji je pokazivao 20 većinu visinu od stvarne.
U svakom slučaju, misterija oko pogibije Džemala Bijedića i dalje traje.
(DEPO Portal/ak)