I bogati i siromašni roditelji žele da njihova djeca budu uspješna i bogata. No, bogati roditelji, osim početnog kapitala, djeci mogu prenijeti i korisne savjete i navike koji će im omogućiti ugodniji život.
S druge strane, siromašni roditelji često će, uglavnom nesvjesno i uprkos najboljoj namjeri, kod svoje djece kreirati takav mentalni sklop koji im nikada u životu neće omogućiti da se obogate.
Nažalost, u školi se, za razliku od bezbroj beskorisnih stvari, ne uči kako se obogatiti i kako biti uspješan u životu, pa dijete koje to ne nauči kod kuće nikad neće premašiti prosjek.
Biznisinfo, na osnovu analiza poznatih stručnjaka, donosi osnovne razlike u načinu razmišljanja u bogatim i siromašnim porodicama, koje se prenose s koljena na koljeno:
Razumijevanje novca
Siromašni obično nemaju finansijsku pismenost, dok bogati o tome više razmišljaju i razgovaraju.
Tu spadaju osnovna pitanja: Kako se zarađuje novac? Od čega zavisi visina plate? Koliko poreza plaćam? Koliki su mi izdaci? Šta mogu uraditi da unaprijedim svoje finansije, itd.
Bogati obično razgovaraju o takvim temama u svom domaćinstvu. Na taj način djeca od malih nogu počinju razumijevati koncept novca, odnosno vrijednosti koja se mijenja za pruženu uslugu.
Djeca se upoznaju s troškovima domaćinstva i shvataju da novac treba zaraditi i njime pametno upravljati.
Siromašni uglavnom ne razgovaraju o novcu kod kuće, i najčešće je tajna koliko zarađuju i kako ga troše. Negdje se čak takav razgovor smatra nepristojnim. Često se dešava da djeca jedinu raspravu o novcu čuju kada se roditelji svađaju jer nemaju dovoljno para, pa se onda čitav koncept novca veže za negativne emocije.
Stvarajte više izvora prihoda
Siromašni ne razlikuju dobru i lošu kupovinu. Kada siromašan čovjek zaradi novac, odmah će sve potrošiti. Na taj način trajno ostaje siromašan.
Tu treba razlikovati dva pojma:
Aktiva ili aseti – ono što donosi novac
Obaveze (liability) – ono na šta se troši novac
Siromašni ne prave razliku u ovome. Na primjer, automobil koji vozite i namirnice koje kupujete su obaveze. Oni ne donose novac, već na njih stalno trošite pare. Isto se odnosi i na novi telefon, televizor, odjeću itd.
Bogati ulažu novac u asete: nabave nekretninu koju iznajmljuju, pišu knjigu na kojoj kasnije zarade, ulažu u dionice koje im donose dividendu, naprave sajt putem kojeg nešto prodaju… Bogati ulažu novac i vrijeme da steknu više aseta, odnosno nešto što će im biti dodatni izvor prihoda.
Dakle, kada novac počne pristizati treba ga iskoristiti da se osigura dodatni izvor prihoda, a tek kasnije misliti na nešto luksuzniju robu.
Niko nije osuđen na uspjeh ili na neuspjeh
Bogati znaju da je odgovornost na njima i da u svakom trenutku mogu ostati bez svega ako ne budu radili kako treba. Siromašni uglavnom nešto čekaju, naprimjer da se popravi stanje u državi itd.
Biti rođen u bogatoj porodici je ogromna prednost. Imate pristup većim resursima i mogućnostima, ali to ima i opasnosti koje siromašni ljudi ne osjećaju.
Imate puno više da izgubite i pritisak je veći. Bogati uče djecu da, iako su imala povoljan start u životu, put je dug i moraju ostati fokusirana na stalni rast i razvoj, a ne samo uživati u blagodetima.
Neće uvijek biti roditelja a možda ni njihovog novca, pa će uspjeh na kraju ipak zavisiti od njihove snalažljivosti.
Porodice u kojima se djeca počnu osjećati da im je suđeno da budu bogata i da se ne moraju truditi obično propadaju u drugoj ili trećoj generaciji.
Uvijek će se pojaviti neko drugi ko je rođen u siromašnoj porodici, ali je gladan uspjeha i spreman na nevjerovatno naporan rad, i koji može dospjeti na vrh.
Ne očekujte magiju ni brze rezultate
Siromašni najčešće sanjaju i maštaju kako da se na brzinu obogate, da dobiju na lutriji, da nešto naslijede itd. Ironija je da, čak i ako dođu do nekog novca, oni ga uglavnom potroše i vrate se na staro, jer nemaju finansijske pismenosti.
Bogati uvijek uče djecu da igraju na duge staze.
Bill Gates je jednom rekao: Većina ljudi precjenjuje šta može uraditi u toku jedne godine i potcjenjuje šta može uraditi u 10 godina.
Spoznajte moć navike
Najvažnija stvar je da naučite djecu da steknu dobre navike. Obično treba oko mjesec dana da se stvori neka navika, i onda ona postaje sastavni dio vaše ličnosti.
Naporan rad, učenje, napredovanje… trebaju biti navike, nešto što je sastavni dio ličnosti, a ne nešto što se radi samo da bi se zaradio novac.
Bogati kreiraju pozitivne rutine odnosno koriste dobre navike da budu uspješni u životu.
Siromašni često rade ili uče samo onoliko koliko je potrebno da se položi neki ispit ili da se zaradi plata i smatraju da je sve preko toga trošenje vremena. Oni često imaju neke loše navike koje im oduzimaju vrijeme, novac i energiju. Pazite kakve navike vaša djeca stiču, jer od toga će zavisiti koliko će uspješna biti u životu.
Novac je dobar, ali ne čudotvoran
Koliko puta smo čuli da neko kaže da je novac izvor svog zla na svijetu ili da novac ne donosi sreću, ili čak da donosi nesreću. Većina ljudi koja to tvrdi nikad nije ni imala novca.
Mnogi siromašni imaju negativnu predstavu o novcu, a ako ga nekada i steknu očekuju da to samo po sebi riješi sve njihove probleme.
Kod djece treba razbiti negativnu predstavu o novcu, ali im ujedno objasniti da novac neće sam po sebi riješiti njihove probleme.
Novac sam po sebi ne donosi sreću i ne rješava probleme, ali omogućava bolji i ispunjeniji život.
Ne snižavajte očekivanja
U situaciji kada nemaju dovoljno novca, bogati će obično početi razmišljati o tome kako da povećaju zaradu, dok će siromašni početi razmišljati kako da dodatno uštede i kako da još smanje svoja očekivanja od života.
Siromašni uče djecu (često ne svjesno, već vlastitim primjerom) kako da snize očekivanja, dok bogati uče kako da prevaziđu prepreke, povećaju prihode i ostvare svoj cilj.
Ne radite za novac, neka novac radi za vas
Ovo je centralna teza svih priručnika o tome kako se obogatiti.
Siromašni rade, odnosno daju svoje vrijeme za novac, i onda ga potroše.
Bogati koriste novac da generišu još više novca.
Iako se većina slaže oko ovih teza, siromašni misle da im je potreban ogroman iznos novca da bi bilo šta započeli. Danas se posao može započeti s malo novca, ako imate dovoljno znanja i dobru ideju.
Važno je da, kada počnete zarađivati, tu zaradu reinvestirate i da taj novac dalje generiše nove količine novca, te da se fokusirate na rast vašeg biznisa. To je osnova svake poslovne strategije.
Razmišljajte o problemima, ne o poslovima
Siromašni ljudi primaju novac da urade neki posao. Naprimjer, dostavljaju novine, peru automobile, javljaju se na telefon itd. Koliko god da naporno i vrijedno rade, nikada se neće obogatiti. Riječ je o rutinskim aktivnostima koje se ponavljaju iz dan u dan. Oni su lako zamjenjivi i stoga slabo plaćeni.
Naravno, oni nikada neće sebe okriviti za to što su slabo plaćeni, već stanje u državi, škrtost poslodavca, itd.
Bogati nikad ne rade rutinske poslove. Oni se fokusiraju na probleme. Rješavanje nekog problema ili unapređenje nekog procesa je najlakši način da se obogatite, naprimjer ako nađete bolji način dostavljanja novina, pranja automobila itd.
Ljudi će vam uvijek platiti da riješite neki problem ili da nađete način da se neki posao obavlja na brži, bolji, jednostavniji, jeftiniji način.
Postoje dobri i loši dugovi
Siromašni će često reći da su siromašni zato što nemaju početni kapital. No, kapitala danas ima u izobilju, a banke nude povoljne kredite. Ti isti ljudi vjerovatno imaju kredite na automobil, stan itd.
Bogati uzimaju kredite kako bi od njih zaradili još više novca. Većina uspješnih kompanija izgrađena je na kreditima.
Siromašni obično kredite daju na stvari koje im ne donose novac pa im rate postanu dodatna omča oko vrata, dok bogati pametno investiraju, ulažu u dobre ideje i na kreditima dodatno zarade.
(Biznisinfo.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)