Piše: Fra Petar Jeleč

Nakon raspada komunističkog sistema na našim područjima, mnogi zadrti partijski aparatčici, koji do tada vjerojatno nikada u životu nisu prešli prag bilo koje bogomolje, odjednom su postali oduševljeni „vjernici“ i mjerilo hrvatstva, bošnjaštva, srpstva. Jedan od takvih likova kod bh. Hrvata je Dragan Čović, predsjednik najkorumpiranije hrvatske stranke koja je u ovih dvadeset godina opljačkala i uništila gotovo sva poduzeća u mjestima u kojima žive Hrvati, od Livna do Orašja, puštajući pri tom spinove kako su ljudi osiromašili zbog Sarajeva koje izvlači novce i uzima harač poštenim i marljivim Hrvatima u županijama u kojima oni čine većinu.

Što je najgore od svega, ova stranka i njezin vođa uništili su budućnost mladim ljudima koji u sve većem broju napuštaju svoja rodna mjesta i gradove. Tako se prešućuje zastrašujuća činjenica da je od završetka rata jedno Livno napustilo preko 15.000 stanovnika zahvaljujući jedino i isključivo hrvatskim pljačkaškim političkim elitama i strankama. Slična situacija je i u mjestima i gradovima gdje vladaju srpski i bošnjački političari. Dragan Čović i njegovi poslušnici u svakoj izbornoj godini (a ova je izborna) zakrče prostor oko oltara u gotovo svim našim svetištima i župama gdje se „smjerno“ mole Bogu i zahvaljuju mu za sva dobročinstva koja je udijelio „stožernoj“ stranci.

Čović je, kako to nedavno prenesoše mediji, postao zaista veliki molitelj, tako da njegovi smjerni uzdasi nisu ostavili ravnodušnom ni „Kraljicu mira“ u Međugorju. Naime, preveslavši po ne zna se koji put sestrinsku stranku HDZ 1990, Čović je jednom dnevnom listu, nakon sastanka u Međugorju gdje je skupa s Karamarkom priveo Martina Raguža, izjavio kako je „Kraljica mira“ uslišala njegove molitve za zajedništvo Hrvata. Tako je dakle, Dragan Čović uspio pridobiti na svoju stranu ne samo niži i visoki katolički kler u BiH, nego njegovim molitvenim zazivima nije mogla odoljeti ni sama međugorska „Kraljica mira“. Ostaje vidjeti hoće li mu ona i dalje ispunjavati smjerne molitve tijekom nadolazećih izbora.

Nakon nedavnih protesta siromašnog i obespravljenog stanovništva u BiH kada je mečka zaigrala i pred vratima središnjice HDZ-a u Mostaru, Dragan Čović je Zoranu Milanoviću suznim očima, pokazujući mu spaljene prostorije zgrade HDZ-a, rekao kako je tu izgorio i križ i Gospina slika i da on to više neće nikome dozvoliti: „Ovo je posljednji put da je ovo netko napravio u hrvatskom Mostaru!“ zakleo se Dragan Čović, branitelj križa i „Kraljice mira“. U intervjuu banjalučkim Nezavisnom novinama (a kome drugome) izjavio je kako su tijekom nereda u Mostaru uništavani raspela i Gospini kipovi! Također se pohvalio kako su ga zvali Ivo Josipović, Vesna Pusić i Tomislav Karamarko i kako ih je obavijestio o svim događajima, te da uskoro odlazi u Banja Luku na novi sastanak s Dodikom. Ne bi bilo loše da sa sobom povede i Milanovića, Josipovića, V. Pusić i Karamarka pa da tamo zajednički i udarnički nastave tobože braniti katolička raspela i kipove tako što će zapravo činiti sve na štetu BiH i bosansko-hercegovačkih Hrvata.

Tako smo, konačno, uz toga najvećeg živućeg zaštitnika Hrvata, u Čoviću dobili još većeg zaštitnika katoličke vjere na ovim prostorima. Ne treba biti sitničav pa mu previše prigovarati što je skupa sa svojom strankom uništio budućnost tisućama ljudi opljačkavši sa svojim stranačkim sudrugovima svako poduzeće koje se moglo opljačkati, što je uveo diktaturu i strah među hrvatsko stanovništvo i nemogućnost zapošljavanja bez pripadnosti „stožernoj stranci“.

O tome su tijekom protesta u Mostaru novinaru hrvatskog t-portala progovorila dvojica valjda prikrivenih „Bošnjaka“: Ivan Pandža i Marko Lovrić: „To su gamad, lopovi što su nas doveli na rub egzistencije. Hrvatski narod u BiH već 20 godina vode lopovi iz HDZ-a i ni za šta ih nije briga osim kako maznuti što više. Pa čovječe ti ovdje ne možeš dobiti posao ako nisi u HDZ-u“. (Lovrić). Pandža je nadodao: „Mi nemamo više šta izgubiti jer smo sve izgubili pa i dostojanstvo. Ne možemo živjeti, gladujemo. Nemamo kako prehraniti djecu“.

HDZ-ovim spin-doktorima, Večernjem listu, Čovićevom i Dodikovom plaćeniku i „intelektualcu“ opće prakse Nini Raspudiću i ostalima, koji ove proteste jadnih i osiromašenih ljudi žele prikazati kao isključivo bošnjačku stvar s ciljem da se našteti Hrvatima, da im se ukinu županije i spriječi ih u formiranju fantomskog Trećeg entiteta, najbolji je odgovor dao Teo Grančić, mostarski student novinarstva iz Ploča koji je u svom autorskom tekstu objavljenom na portalu novinar.me napisao: „Tvrde to rade muslimani, to rade huligani, to rade ljevičari, to rade anarhisti, to rade plaćenici. Draga gospodo, to radi narod koji je kruha gladan, to rade oni koji vas godinama mirnim putem upozoravaju na kaotičnost vaših činidbi… Odmah je od tvrdih hrvatskih organizacija i stranke čija se zgrada našla u plamenu, nije vrijedno dva puta pisanja, navedeno da Hrvati ne izlaze na ove prosvjede, al' zeznuli su se. Uz mene na ovim prosvjedima stajali su moji mostarski susjedi Hrvati, prijatelji Hrvati, kolege Hrvati. Podijeli pa vladaj, e pa nećeš. Kruha narodu daj i ne sijeci narod po križu ili boji, po zvoniku ili minaretu, zastavi i himni“.

Moguće je da se i ovdje radi o nekom bošnjačkom plaćeniku ili provokatoru iz Ploča koji želi unijeti nemir i nezadovoljstvo među Hrvate koji inače jako dobro žive u svojim sredinama. Kao što je već svima poznato, u hrvatskim kantonima i općinama uopće ne znaju za kriminal i korupciju, penzije i plaće su im duplo veće nego kod Bošnjaka i Srba, zdravstvena skrb je na nivou jedne Švedske i Norveške tako da samo zlobnici znaju sitničariti i prigovarati kako pri ulasku u mostarsku Sveučilišnu bolnicu svatko mora od svojih novaca kupiti zavoje, braunile, lijekove, injekcije, toaletni papir… Neki znaju prigovarati i da se na „jedinom sveučilištu na hrvatskom jeziku“ ne može zaposliti ni čistačica bez miga Velikog Vođe koji kadrovira u toj „katedrali duha i slobode“ iz koje izlazi sve sami „vrhunski intelektualci“ i „velikani duha“. A nedavno brutalno premlaćivanje sindikalnog vođe profesora Josipa Milića koji je isto tako kao „pravi Bošnjak“ sudjelovao u protestima u Mostaru i jasno prozivao „stožernu stranku“ zbog uništavanja budućnosti stanovnika Mostara, jasno pokazuje svu tu veliku „demokratičnost“ i „uljudbu“ hrvatskoga narodnoga bića.

Sve su ovo, prema „stožernicima“, samo puke izmišljotine Bošnjaka koji ovih dana protestiraju kako bi „jadnim“ i „ugroženim“ Hrvatima ukinuli autonomiju, županije te onemogućili toliko potrebno stvaranje trećeg entiteta. Budući da će nam uskoro izbori, treba se svakako pripremiti na redovni uobičajeni repertoar koji će nam servirati Dragan Čović i njegova stranka. Bit će tu, dakle, opet - po stoti put - priča o famoznom trećem entitetu koji će na svu sreću po Hrvate same biti formiran za jedno 25.000 godina. Tu onda treba dodati što više govora o kanalu na hrvatskom jeziku, „stolnom gradu“ Mostaru, ugroženosti dobrih i poštenih Hrvata koji inače nikoga ne ugrožavaju, zatim je potrebno što više spominjati Željka Komšića pazeći istodobno da se komu ne omakne i sam spomen na „legalnog i legitimnog“ Emila Vlajkija, jer bi se time moglo uznemiriti jednoga drugoga Velikoga Vođu, onoga iz Laktaša, a zna se koliko nam je dobra samo dobra donio savez s njime. To najbolje znaju onih nekoliko stotina Hrvata što je ostalo na njegovu feudu i kojima se, u što sam se i sam više puta uvjerio, nemilice pljačka imovina i sijeku šume.

Trebalo bi pri kraju reći nešto i o famoznoj ugroženosti hrvatskog naroda. Da, Hrvati su Bosni i Hercegovini ugroženi kao i svi njezini narodi, ovisno o tomu na kojem području žive. Tamo gdje su u manjini doživljavaju diskriminaciju, a tamo gdje su u većini oni bez ikakvih ograda diskriminiraju Bošnjake, Srbe i ostale. Da bi se to prekinulo, potrebno je sasvim novo državno uređenje i ukidanje i Federacije i tzv. Republike Srpske, a ne samo reforma Federacije kako to neki najavljuju.

Samo u Federaciji postoji 150 ministara – takvu administraciju ne bi financijski izdržala ni moćna Amerika. Odavno je trebalo ukinuti i kantone i županije kako bi se onemogućilo parazitiranje rodbine i stranačkih poslušnika na tolikim administrativnim poslovima. Hrvate, pak, najviše ugrožavaju njihovi politički predstavnici koji ih nemilice pljačkaju i iskorištavaju, kao što to rade i bošnjački i srpski političari s pripadnicima vlastitog naroda, sve pod plaštom navodne zaštite nacionalnih interesa.

Pogledajte samo tu silnu imovinu, kuće, stanove i vikendice koje po BiH i Hrvatskoj imaju Dragan Čović i Božo Ljubić, a ista je stvar i sa bošnjačkom i srpskom političkom elitom. A g. Zoran Milanović, koji je neki dan došao „smirivati“ situaciju u Mostaru, trebao bi biti svjestan da, ukoliko se uskoro nekim čudom što ne promijeni u Hrvatskoj, neće proći puno vremena do onoga trenutka kada će, zbog socijalnih nemira slične scene mogao ugledati i s prozora Banskih dvora.

Utješno je jedino to, što bi mu u tom slučaju predsjednik HDZ-a Dragan Čović mogao uzvratiti posjet i dati podršku u smirivanju situacije – dodatno ojačan vrhunaravnim pomagalima: s križem i kipom „Kraljice mira“ u ruci, kao ono na jednom predizbornom skupu u Rami gdje se dohvatio „Ramskoga križa“ i kipa „Ramske majke“! 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)