O haškom procesu tužbe i protutužbe za genocid između Hrvatske i Srbije koji je danas započeo za Anadolu Agency (AA) govore Zdravko Tomac, saborski zastupnik i potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva u vrijeme Domovinskog rata, i Davor Gjenero, neovisni politički analitičar, javio je dopisnik Anadolu Agency (AA).
Davor Gjenero, neovisni politički analitičar, kaže kako je ideja svih hrvatskih administracija do danas bila pomoću tužbe postići izvansudsko poravnanje u kojem bi Srbija priznala agresivni karakter režima Slobodana Miloševića izručila sve dokumente o otetima i nestalima u vrijeme rata te vratila arhivsko gradivo i umjetnička dobra koje je u toku agresije JNA iznijela iz zemlje.
„To je Srbiji davno predstavljeno kao tri točke koje treba ispuniti u zamjenu za povlačenje tužbe. Srbija se pak odlučila uložiti potpuno neosnovanu protutužbu gdje protiv hrvatske države zastupaju, potpuno nelogično i suprotno međunarodnom pravu, Srbe po nacionalnosti, a koji su građani Hrvatske“, kaže Gjenero i dodaje da je tužbu napravio Miloševićev ministar pravosuđa Tibor Varady, te da tužba dolazi iz radikalno nacionalističkog dijela srpske politike, za razliku od Hrvatske koju su definirali, kaže, politički umjerenjaci.
„Jedini cilj srpske protutužbe je bio da Hrvatska bezuvjetno povuče svoju tužbu. Najveći dio odgovornosti za nepovlačenje tužbe leži na strani administracije u Srbiji“, kaže Gjenero.
Gjenero zaključuje kako se u Hrvatskoj može govoriti o lokalnom genocidu u Škabrnji, čiji je karakter nepobitan kao i kod Srebrenice: „Pitanje je koliko je događaj u jednom mjestu previše ograničena stvar da bi se moglo prosuditi da je cijela Miloševićeva agresija imala karakter genocida.“
Na pitanje o mogućnosti isplate ratne reparacije Hrvatskoj, Gjenero kaže:
„Svima je u Hrvatskoj jasno da reparacije neće biti, zbog čega je rat tako i završio. U BiH je situacija bila puno čišća pa nije završena isplatom ratnih šteta BiH od strane Srbije.“
Glavna hrvatska ideja nije bila dobivanje ratnih reparacija jer bi odluka o isplati ratnih šteta značila ekonomsko upropaštavanje Srbije i stvaranje krizne tone u regiji, tvrdi Gjenero i naglašava da je glavni cilj hrvatske tužbe da Srbija prizna da je Miloševićev režim bio agresorski.
Zdravko Tomac, u vrijeme Domovinskoga rata potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva i zastupnik u Hrvatskom saboru, misli da je Hrvatska argumentirano i s punim pravom podigla optužnicu za učinjeni genocid od strane Srbije u Hrvatskoj.
„Srbija nema argumenata i ona je podigla protutužbu samo kako bi cijelo vrijeme vršila pritisak da se izjednači krivnja, što im do sada više puta nije uspjelo. Procesom će se saznati istina i to je velika prilika Hrvatskoj da argumentiramo dokaže da se radilo o velikosrpskoj agresiji, da nije bio građanski rat niti sukob dvaju nacionalizama. Hoće li dokazi biti dovoljni da sud presudi da je Srbija počinila genocid, teško je reći. Bez obzira na presudu, mislim da je proces jako važan, od povijesnog značaja, jer ipak će to biti mjesto gdje će se nakon godina i godina raznih optužbi protiv Hrvatske saznati istina“, izjavio je Zdravko Tomac za AA.
(Anadolija/aa)