Stanić, koji je do jeseni 1992. godine bio predsjednik Skupštine Srpske opštine Vogošća i član Kriznog štaba, posvjedočio je da nikada nije dobio naređenje ni sugestiju o progonu nesrpskog stanovništva, javio je Birn Justice Report.
"Svima koji su željeli da odu, to je bilo dozvoljeno, bez obzira da li su Bošnjaci ili Hrvati, dok je Srbima vojnim obveznicima to bilo zabranjeno zbog mobilizacije", kazao je svjedok.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant njene vojske, optužen je između ostalog, za progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 opština u BiH. Na teret mu je stavljeno i terorisanje civila u Sarajevu, genocid počinjen u Srebrenici i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Tokom svjedočenja, Stanić je sugerisao da je opštinski Krizni štab u Vogošći bio posvećen komunalnim problemima, poput redovnog snabdjevanja tokom ratnih sukoba. Formiranje Srpske opštine Vogošća, kako je protumačio Stanić, bilo je u skladu sa odlukom o regionalizaciji BiH.
Stanić je potvrdio da je znao za pritvor u vogošćanskom motelu "Kon-tiki" u kojem su sprovođenje istrage prije nego što bi pritvoreni bili prebačeni u zatvor "Kula".
U unakrsnom ispitivanju, tužilac Alan Tieger tvrdio je da su krizni štabovi formirani nakon što je rukovodstvo Srpske demokratske stranke (SDS), na čelu s Karadžićem, u decembru 1991. izdalo uputstvo o preuzimanju vlasti u opštinama. Ponavljajući da je uspostavljanje štabova bilo u skladu sa zakonom, Stanić je potvrdio da je to bilo predviđeno i dokumentom SDS-a koji je on shvatio kao "upozorenje" kako da se Srbi ponašaju pred prijetećom "secesijom" BiH koju su zagovarali Bošnjaci i Hrvati.
Tužilac Tieger je svjedoku predočio da su realizacijom tog dokumenta bosanski Srbi uspostavili čvrstu vlast i kontrolu u opštinama u kojima su bili većina, a "tajne vlade" i oružane jedinice tamo gdje je srpsko stanovništvo bilo u manjini. Stanić je to negirao, istaknuvši da su Bošnjaci formirali opštine i krizne štabove prije Srba, koji su se "osjećali ugroženima".
Na sugestiju tužioca Tiegera da je predsjednik Kriznog štaba u Vogošći Jovan Tintor formirao srpske brigade, ne samo u toj, nego i u drugim opštinama, svjedok je uzvratio da to nije tačno, nego da su brigade formirane odlukom legalnog Sekretarijata za narodnu odbranu.
Stanić je negirao i tužiočevu sugestiju da je Tintor bio "na čelu ilegalne brigade u Vogošći", nakon čega je Tieger svjedoku otkrio da je to rekao Karadžić u skupštinskom govoru 1995. godine.
Tužilac je zatim pitao da li je tačno da je vođstvo bosanskih Srba naložilo da Vogošća "mora biti uzeta zbog industrije", uključujući i vojnu fabriku Pretis, na šta je svjedok odgovorio da je to "djelimično tačno", ali da je prvenstveni razlog bio što je "urbano naselje Vogošća bilo većinski srpsko".
"Nismo ništa osvajali, naprotiv, štitili smo privredne objekte i industriju", kazao je Stanić.
Stanić je negirao i da su srpske snage u Vogošći imale namjeru da zauzmu i mjesne zajednice sa bošnjačkom većinom. Tužilac mu je na to predočio zapisnik sa sastanka iz 15. novembra 1992. u komandi Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, po kojem je Stanić govorio o planovima da se zauzme muslimansko selo Kobilja Glava.
"Meni je nepoznato da su to moje riječi. Odgovorno tvrdim da nisam bio na tom sastanku. Prethodnog dana sam podnio ostavku na sjednici i isključio se iz bilo kakvih aktivnosti", rekao je Stanić.
Karadžić će sljedećeg svjedoka Odbrane izvesti pred sudije u srijedu, 19. decembra.
(FENA/md)