"Sve pomalo podsjeća na rješavanje financijske krize u bivšoj jugoslavenskoj federaciji. Članice su započele svađu oko fonda za manje razvijene republike i pokrajine iako on sam po sebi uopće nije bio ključni problem. Uslijedila je rasprava tko koga iskorištava, a to je onda oslobodilo nacionalne egoizme triju ključnih republika, pa na kraju osim raspada drugog izlaza nije niti bilo", navodi list.

"Ako male članice EU-a ne prisile Pariz, London i Berlin da sjednu za zajednički stol i ako se oni ne dogovore o proračunskom okviru 2014.-2020. onda se Europskoj uniji ne piše dobro. Ne bude li solidarnije podjele proračunskog kolača, to će Europsku uniju za još jedan korak približiti raspadu", navodi se u komentaru "Dela".

 "Umjesto da kriza poveže tri ključne države EU-a, razlike među njima sve su veće. Prijeti se vetom, izlaskom, pa čak i isključenjem. Njemačka, Francuska i Velika Britanija međusobno su posvađane, kao zemlje koje najviše plaćaju u europski proračun žele rezove, a s druge strane brane svoje privilegije. To da se svaka članica najviše brine za svoj novčanik nije ništa novo, ali su usklađivanje interesa i mešetarski dogovori bili lakši kad nije bilo krize, kad je novca bilo dovoljno i kad se znalo kakvu budućnost EU želi ostvariti svojom kohezijskom politikom i politikom proširenja", navodi u komentaru slovenski list.

 "Kriza je bitno promijenila stanje. Zato igra monopolija prilikom prihvaćanja proračuna više nije samo ritual nego i bitka za novac, ali i za buduću sliku Europe", dodaje list.

(FENA/em)