"Opredijeljenost SDP-a BiH  jedinstvenoj, ekonomski jakoj i ka evropskim integracijama opredijeljenoj zemlji je neupitna i u tom kontekstu se jedino može i posmatrati. Ovdje posebno mislim na unapređenje uvjeta poslovanja naših izvoznika te domaćih proizvođača, i to na jedan sistemski i institucionalan način kao mehanizam da se konačno BiH stavi u istu ravan s drugim državama. To je, također, i  da se pokaže naša čvrsta opredijeljenost i podrška privrednim subjektima koji pokušavaju da naprave novu vrijednost", kazala je Salkičević-Dizdarević.

Istaknula je da se u BiH često govori o subvencijama te da je mišljenja da je potrebno subvencionirati poljoprivredne proizvođače, ali ne na način da postanu ovisni o subvenciji, bez da razvijaju vlastite kapacitete. Kako je kazala, treba ih subvencionirati na način da budu konkurentni s proizvođačima iz te grane u drugim državama u okruženju i šire.

Što se tiče uvođenja “plavog dizela” za poljoprivredu, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH smatra da će on biti veoma koristan ukoliko ga koriste oni kojima je i namijenjen te  da s njegovim uvođenjem treba, paralelno, osigurati sistemske mjere sprječavanja zloupotreba u njegovom korištenju.

Komentirajući dešavanja oko "Elektroprenosa", Salkičević- Dizdarević je istaknula da je važno deblokirati rad te izuzetno važne kompanije.

"Dioničari 'Elektroprenosa' su donijeli odluke još početkom godine koje je neophodno provesti u djelo. Ovdje želim da ukažem i na zakonsku obavezu DERK-a BiH, koji po svojim zakonskim nadležnostima mora reagirati kod neusvajanja razvojnih planova od 'Elektroprenosa' a.d. Banja Luka, što se do sada nije desilo, tako da odgovornost blokade ove kompanije leži i na DERK-u BiH, jer DERK daje licencu za obavljanje djelatnosti prijenosa električne energije u BiH, što znači da je može i oduzeti u slučaju nefunkcioniranja kompanije", kazala je Salkičević-Dizdarević.

Na upit da li je mišljenja da, kako je definirano u sporazumu SDP-a i SNSD-a, 100 miliona KM dobiti "Elektroprenosa" treba da podijele entiteti, a 156 miliona KM da bude uloženo u razvoj kompanije, zamjenica ministra vanjske trgovine je kazala da je to i u skladu  sa zakonom.

" S obzirom na to da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH predlagač ovog zakona, mogu sasvim meritorno reći da je postupljeno u skladu sa zakonom i uz puno poštivanje propisa i pribavljene su sve potrebne saglasnosti za promjenu Zakona o osnivanju kompanije za prijenos električne energije BiH, tačnije člana 17. gdje se kaže da 'Skupština akcionara donosi odluku o načinu raspodjele dobiti uključujući i akumuliranu dobit". S obzirom na to da se radi o dobiti u iznosu, koji je po mojim informacijama nešto manji od 100 miliona KM, logično je omogućiti akcionarima da se dobit podijeli iz više razloga", kazala je zamjenica ministra.

Po njenim riječima, "Elektroprenos BiH" a.d. Banja Luka finansira se iz tarife koju određuje DERKBiH, a evidentno je da je namjera zakonodavca u to vrijeme bila da Zakonom o osnivanju kompanije za prijenos električne energije BiH stvori bazu za obnovu mreže u narednih 10 godina, a ne da se akumulira dobit na šta je DERKBiH trebao reagirati i smanjiti tarifu.

" Sada kada imamo očigledan profit, ne možemo dozvoliti da nam novac akcionara leži na bankama i da naš novac banke koriste za plasman svojih komercijalnih kredita s visokim kamatama. S istim novcem entiteti će pokrenuti nove razvojne projekte putem kojih će uposliti nove radnike. Što se tiče kompanije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će u okviru zakonskih nadležnosti dati podršku razvojnim i investicionim planovima 'Elektroprenosa BiH' koji svakako moraju uključiti i  sigurnost snabdijevanja električnom energijom, priključenje novih elektrana i potrošnje te procjenu koliki su očekivani prihodi koji se mogu upotrijebiti za buduće investicije. Mišljenja sam da je navedeni iznos odličan polaz za značajna ulaganja u prijenosnu mrežu te da će menadžment kompanije i struka dati prave odgovore na ova pitanja", istaknula je Salkičević-Dizdarević.

Govoreći o zaštiti domaćih proizvođača, ona je naglasila da je pretpostavka za upotrebu efikasnih i dozvoljenih mjera koje u konačnici vode ka zaštiti ekonomskih interesa BiH,  unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira u skladu s evropskim propisima, vodeći, pritom,  računa o kvalitetu i sigurnosti proizvoda.

" Na taj način se omogućava da država, u određenim slučajevima, može donijeti vanjskotrgovinske mjere koje su dozvoljene međunarodnim pravom, međunarodnim trgovinskim i ekonomskim ugovorima, kao i domaćim zakonodavstvom. Ovo može imati dvostruku ulogu. Prvo, štiti domaće tržište od uvoza štetnih i nekvalitetnih proizvoda istovremeno omogućavajući veću konkurentnost domaćih proizvoda u odnosu na uvozne. Drugo, bitan segment je osposobljenost države da odgovori na barijere koje se neopravdano postavljaju pred bh. proizvode prilikom izvoza", rekla je zamjenica ministra.

Svaka mjera koju Bosna i Hercegovina može preduzeti radi podrške svojim proizvođačima, uz poštivanje preuzetih obaveze koje proističu iz međunarodnih trgovinskih sporazuma, kako je rekla, pohvalna je i kao način rada trebalo bi da bude imperativ u svakoj instituciji Bosne i Hercegovine, kao i na nižim nivoima.

" Međutim, u slučajevma nedozvoljenih, nepravednih i štetnih barijera koje se postave pred bosanskohercegovačku privredu dovodeći je u neravnopravan položaj u odnosu na privredu druge strane, sve nadležne institucije bi trebale da poduzimaju adekvatan odgovor koji će ponovo uspostaviti ravnotežu", dodala je Salkičević- Dizdarević.

Na upit Agencije Fena koje mjere Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH poduzima da se pospješi izvoz bh. proizvoda, zamjenica ministra Salkičević-Dizadrević je rekla da Ministarstvo konstantno ulaže napore za poboljšanje izvoza, a da su neki od njih pokretanje inicijative za 'plavi dizel', priprema odluke o uvođenju akciza na uvoz piva, 'higijenski paket' i Mapa puta prevazilaženje barijera za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla iz BiH u EU.

Također, kako je dodala, priprema se i odluka koja će biti upućena Vijeću ministara BiH, gdje će domaće firme moći uvoziti repromaterijal iz trećih zemalja, gdje se mogu uvesti privremene kvote, privremene carine i sl., a tu su i bilateralni trgovinski sporazumi radi poboljšanja trgovinske razmjene između BiH i drugih zemalja.

(FENA, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)