S Radončićevim stavom da će i sama kandidatura pokrenuti masovne radove i konačni izlazak iz letargije u kojoj se naša zemlja godinama nalazi, slaže se i Enes Terzić, nekadašnji koordinator Operativnog centra 14. olimpijskih igara, održanih 1984. godine u Sarajevu.
Centar svijeta
Terzić, kao jedan od najzaslužnijih ljudi za to što se i nakon 28 godina o sarajevskoj Olimpijadi govori samo u superlativu, prvi put od spomena ponovne kandidature Sarajeva za organiziranje ZOI izražava optimizam da bi glavni grad BiH ponovo mogao biti "centar svijeta".
- To je sjajna i, prije svega, razvojna ideja koju trebaju svi podržati. Čestitam Radončiću što je tu inicijativu očigledno spreman provesti u djelo. On je poslovan čovjek koji se dokazao na više polja i ako za taj posao budemo odabrali najbolje kadrove, a one nesposobne od tog projekta udaljili, vjerujem da možemo uspješno organizirati Olimpijadu 2022. - kaže Terzić.
Dodatni vjetar u leđa ovoj inicijativi svakako predstavljaju dobra iskustva iz 1984. godine. Organiziranje Olimpijade u Sarajevu doprinijelo je procvatu ekonomije i turizma ne samo u glavnom gradu BiH nego u široj regiji. Također, bitna je i činjenica da je tada sagrađen veliki broj cijelih stambenih naselja, kao i brojni sportski objekti koji bi, uz adekvatnu sanaciju, ponovo mogli ugostiti najbolje sportiste svijeta.
Radončićevu zamisao pozdravlja i Marijan Kvesić, član Olimpijskog komiteta BiH. Kvesić ističe da bi i kandidatura i organizacija Olimpijskih igara bile dobra prilika ne samo za razvoj bh. sporta nego i cjelokupnog društva.
- Imamo dosta olimpijskih kapaciteta koje bi trebalo osavremeniti i uložiti u infrastrukturu, ali mislim da je to dugoročno isplativa investicija, jer bi naše planine nakon Igara ostale primamljiva turistička destinacija - kaže Kvesić.
Dobra uvertira
Podršku Radončićevoj ideji o kandidaturi Sarajeva za ZOI 2022. godine iskazuje i Vinko Radovanović, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.
On je zajedno s gradonačelnikom Sarajeva Alijom Behmenom istakao kandidaturu za organiziranje Evropskog olimpijskog festivala mladih (EYOF) 2017. godine, a za koji bi dva grada potvrdu organizacije trebala dobiti za nepuni mjesec u izraelskom gradu Eilat.
- Mislim da bi ta manifestacija bila dobar test i uvertira za Olimpijske igre 2022. u Sarajevu i svakako podržavam inicijativu za tu kandidaturu - kaže Radovanović.
Impresivne brojke
18. maja 1978. Sarajevo u Atini prihvatilo organiziranje ZOI
567 projekata realizirano uoči Olimpijade u Sarajevu 1984. godine
49 reprezentacija olimpijskih nacionalnih komiteta učestvovalo na 14. ZOI
2.500 sportista i njihovih pratilaca bilo na Olimpijadi u Sarajevu
7.283 novinara pratila ZOI 1984.
30.000 ljudi bilo neposredno uključeno u organiziranje 14. ZOI
12.500 zvaničnih gostiju pratilo Olimpijadu
2 milijarde ljudi dnevno pratile televizijski prijenos iz Sarajeva
Moglo nekad, može i danas
Još 1968. godine Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, sa sjedištem u Parizu (OECD), u posebnom projektu sarajevski region proglasila je potencijalnim i atraktivnim područjem za razvoj zimskosportskog i kontinentalnog turizma u Evropi.
Inače, Sarajevo je prvi grad u historiji ZOI koji se kao region u razvoju pojavio u ulozi organizatora ovakve velike priredbe. I tada, a i danas, organizacija ovakvih igara bila je nekom vrstom ekskluziviteta bogatih i razvijenih zemalja. No, mnogi vjeruju da ako je Sarajevo moglo tada, može i danas biti domaćin najveće snježne sportske bajke na svijetu. Sankt Moric, Lejk Plesid i Inzbruk gradovi su koji su dva puta bili domaćini ZOI.
(Avaz.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)