Visoki zvaničnik međunarodno priznate vlade Libije vodio je razgovore s izraelskim zvaničnicima o prijedlogu preseljenja stotina hiljada Palestinaca protjeranih iz Gaze, reklo je više izvora za Middle East Eye (MEE).
Govoreći pod uslovom anonimnosti zbog osjetljive prirode pitanja, libijski, arapski i evropski zvaničnici kazali su da je Ibrahim Dbeibah, savjetnik za nacionalnu sigurnost i rođak premijera Abdul Hamida Dbeibaha, predvodio pregovore, uprkos tome što su Palestinci u Gazi kategorički odbacili poslijeratni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za tu enklavu.
Visoki zvaničnik međunarodno priznate vlade Libije vodio je razgovore s izraelskim zvaničnicima o prijedlogu preseljenja stotina hiljada Palestinaca protjeranih iz Gaze, reklo je više izvora za Middle East Eye (MEE).
Govoreći pod uslovom anonimnosti zbog osjetljive prirode pitanja, libijski, arapski i evropski zvaničnici kazali su da je Ibrahim Dbeibah, savjetnik za nacionalnu sigurnost i rođak premijera Abdul Hamida Dbeibaha, predvodio pregovore, uprkos tome što su Palestinci u Gazi kategorički odbacili poslijeratni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za tu enklavu.
Jedan libijski izvor je rekao da su već održani "praktični razgovori", ali da detalji ostaju nejasni.
"O mehanizmima i implementaciji se još nije razgovaralo", kazao je izvor.
Drugi libijski izvor je naveo da su diskusije i dalje u toku te da se članovi parlamenta sa sjedištem u Tripoliju namjerno drže podalje od informacija, budući da je pro-palestinsko raspoloženje duboko ukorijenjeno u zemlji.
Izvor je dodao da su SAD, kako bi umirile neke libijske lidere, bile spremne ponuditi ekonomsku podršku ili druge beneficije u zamjenu za prihvat Palestinaca. Također je rekao da je Ibrahim Dbeibah već dobio garancije da će američko Ministarstvo finansija osloboditi oko 30 milijardi dolara zamrznute državne imovine.
U maju su odvojeni izvori rekli za MEE da je Massad Boulos, Trumpov savjetnik i tast njegove kćerke Tiffany, razgovarao s Ibrahimom Dbeibahom o odmrzavanju milijardi dolara zamrznutih fondova. Imovina je bila blokirana početkom 2011. od strane tadašnjeg predsjednika Baracka Obame, nekoliko mjeseci prije NATO-podržanog svrgavanja dugogodišnjeg lidera Muammara Gaddafija.
Boulos je kategorički negirao svoje učešće u pregovorima o preseljenju Palestinaca, rekavši za MEE da su izvještaji "zapaljivi i potpuno lažni".
Međutim, zamjenica sekretara za medije Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da je Trump "dugo zagovarao kreativna rješenja za poboljšanje života Palestinaca, uključujući i mogućnost da se nasele na novoj, lijepoj lokaciji dok se Gaza obnavlja".
Ideja da Libija posluži kao novi dom za protjerane Palestince pojavila se usred izvještaja da je Khalifa Haftar, moćni vojni lider koji nadgleda i paralelni parlament u istočnom dijelu zemlje, navodno dobio ponudu za veću kontrolu nad libijskim naftnim resursima u zamjenu za prihvat stotina hiljada Palestinaca.
Haftar, koji je odigrao ključnu ulogu u širokom razaranju i nestabilnosti u Libiji, kao i u građanskom ratu u susjednom Sudanu, negirao je ove navode.
U međuvremenu, u ponedjeljak, svega nekoliko sati nakon što je MEE tražio komentar na ovu temu, premijer Dbeibah je rekao da njegova vlada neće učestvovati u "zločinu" preseljenja Palestinaca. On je ponovio stav iz saopštenja američke ambasade u Tripoliju iz maja, koja je odbacila navode da Washington zagovara plan preseljenja Palestinaca u Libiju.
Izrael je javno razmatrao protjerivanje Palestinaca iz Gaze, a prošle sedmice je premijer Benjamin Netanyahu izjavio da su izraelski zvaničnici u kontaktu sa "nekoliko zemalja" o prihvatu raseljenih civila iz ratom pogođene enklave.
"Mislim da je to najprirodnija stvar", rekao je Netanyahu. "Svi oni koji brinu za Palestince i kažu da žele pomoći, neka otvore svoja vrata. Šta vi nama držite lekcije? Mi ih ne tjeramo, mi im omogućavamo da odu… najprije iz borbenih zona, a zatim i iz same Gaze, ako to žele".
Nedavno je izraelski ministar poljoprivrede Avi Dichter označio Libiju kao "idealnu destinaciju" za Palestince, rekavši da bi oni "rado napustili" Gazu ako bi bila obezbijeđena odgovarajuća međunarodna podrška.
"Libija je ogromna zemlja, s velikim prostranstvima i obalom sličnom onoj u Gazi", rekao je. "Ako svijet uloži milijarde u rehabilitaciju stanovnika Gaze u Libiji, domaća zemlja će također ekonomski profitirati".
Izraelski zvaničnici dugo zagovaraju ideju protjerivanja Palestinaca iz Gaze, a već sedmicu nakon napada 7. oktobra, tadašnja ministrica obavještajnih službi Gila Gamliel predstavila je vladi svoj "plan dobrovoljne migracije" kojim je predviđala da 1,7 miliona Palestinaca napusti enklavu.
Prisilno raseljavanje, kakvo se sada posmatra u Gazi, krši međunarodno humanitarno pravo, posebno član 49 Četvrte ženevske konvencije, koji zabranjuje prisilni transfer zaštićenih osoba od strane okupacione sile.
Evropski izvor kazao je za MEE da Dbeibah i Haftar "istovremeno pregovaraju s Izraelcima" u nadi da će time steći "veći legitimitet kod Amerikanaca".
Izvor je upozorio da bi, ako bi plan preseljenja bio nasilno nametnut Libiji, Palestinci zapravo "iskočili iz tave pravo u vatru".
"To će biti katastrofa na više nivoa", rekao je. "Prvo, za same Palestince, koji bi tek što su se izvukli živi iz Gaze i uništenog života tamo, bili prisilno poslani u zemlju poput Libije, koja je u dubokoj političkoj krizi s podijeljenim vladama i razorenim društvom zbog građanskog rata. Ti Palestinci tamo neće dobiti nikakvu njegu, što će ih gurnuti u novu katastrofu – talas migracije prema obalama Evrope".
"A to je zastrašujuća pomisao, jer su nam protekle decenije pokazale da će mnogi od njih završiti na dnu Mediterana, poput brojnih brodova koji su se prevrnuli. Oni koji ipak stignu do Evrope, teško da će biti dobrodošli, jer Evropa ne želi još milion Arapa, kao što je nevoljko prihvatila Sirijce prije samo nekoliko godina".
Arapski zvaničnik, dobro upoznat s pregovorima, upozorio je da bi saučesništvo u izraelskom planu etničkog čišćenja moglo izazvati bijes širom Libije. "To će biti šok za libijski narod", rekao je.
Libijski politički analitičar Mohamed Mahfouz ponovio je taj stav, rekavši za MEE da su SAD svjesne da bi razgovori o preseljenju Palestinaca mogli izazvati ozbiljne potrese za libijske vlasti.
"Prihvatanje Palestinaca može skupo koštati bilo koju stranu koja bude sarađivala sa SAD-om po tom pitanju. To samo po sebi može objasniti zašto nijedna [libijska] vlada još nije normalizirala odnose".
Posljednjih sedmica izraelski zvaničnici su javno tvrdili, a zatim demantovali, da su kontaktirali lidere širom Afrike i Azije kako bi njihove teritorije koristili kao moguće destinacije za protjerane Palestince.
Spominjane su opcije preseljenja u Sudan, Južni Sudan i odmetnutu regiju Somalije poznatu kao Somaliland, iako su sva ta područja pogođena nasiljem.
Sudan je zahvaćen žestokim sukobima otkako je građanski rat izbio 2023. godine, u kojem je za dvije godine ubijeno oko 150.000 ljudi.
Južni Sudan se i dalje bori s posljedicama građanskog rata nakon sticanja nezavisnosti, s više od sedam miliona ljudi koji se suočavaju s nestašicom hrane i najmanje 2,3 miliona djece koja su u riziku od pothranjenosti.
Somaliland se, pak, suočava s prijetnjama od strane oružane grupe al-Šabab zbog memoranduma o razumijevanju s Etiopijom, najvećim neprijateljem te grupe.
Jedan libijski politički analitičar, koji je tražio anonimnost iz straha od odmazde milicija povezanih s vladom, rekao je da nije iznenađenje što Ibrahim Dbeibah predvodi kontakte s Izraelom.
"[Ibrahim] Dbeibah, kao i libijska vlada, vođen je ličnim interesima. Dobro je svjestan koristi od približavanja SAD-u i Trumpu".
Iako Libija zvanično ne priznaje Izrael, poznato je da je vlada nacionalnog jedinstva (GNU) iz Tripolija u posljednjim godinama održala nekoliko tajnih sastanaka s izraelskim zvaničnicima.
Godine 2023. tadašnja ministrica vanjskih poslova Najla al-Mangoush tajno se sastala s izraelskim ministrom vanjskih poslova Elijem Cohenom u Italiji. Otkriće je izazvalo val protesta u Libiji i njenu smjenu.
U kasnijem intervjuu za Al Jazeera Arabic, Mangoush je tvrdila da je na sastanak otišla po direktnom naređenju Abdul Hamida Dbeibaha i da je sve bilo koordinirano između njegove vlade i Izraela.
Kasnije je Arabic Post izvijestio da je sastanak orkestrirao upravo Ibrahim Dbeibah, pozivajući se na neimenovane izvore.
Middle East Eye je kontaktirao kabinet premijera i GNU za komentar, ali do objave teksta nije dobio odgovor.
(DEPO PORTAL/mm)