"Na početku godine usvojeni su državni zakoni o popisu stanovništva i državnoj pomoći i to su koraci koji su evidentirani kao pozitivni. Međutim, moram naglasiti da odgovarajuća politička volja u BiH nije odgovorila na ono što je očigledno interes šireg građanstva BiH, a to je da se pridruže Evropskoj uniji", potcrtao je Sorensen.
Na sastanku evropskih zvaničnika i političkih lidera u Bruxellesu u junu uspostavljena je Mapa puta i veoma konkretni rokovi koji su političari trebali ispuniti, ali Sorensen podsjeća da ti rokovi nisu ispunjeni.
"Mnogo toga potrebno je uraditi, a većinu tih stvari nemoguće je uraditi bez političkog konsenzusa zbog čega očekujemo od političara da se vrate za sto i da što prije dođu do konsenzusa", naglasio je Sorensen.
Konkretni potezi koje je potrebno implementirati iz Mape puta su već veoma poznati, a to je provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" te uspostava efikasnog mehanizma koordinacije koji će BiH omogućiti da, kada govori o EU pitanjima, govori jedinstvenim glasom.
"Ako BiH ispuni ove uvjete stupit će na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a na osnovu toga BiH će moći podnijeti kredibilnu molba za početak pregovora za pridruživanje Evropskoj uniji. Međutim, ako se ne ostvari napredak kada govorio o ova dva pitanja, BiH neće biti u mogućnosti da se nastavi kretati u pravcu EU-a", zaključio je Sorensen.
Ipak, evropski dnevni red je mnogo širi od ovoga. U narednih nekoliko godina morat će se raditi na čitavom spletu pitanja iz različitih oblasti, a da bi išta bilo moguće ostvarili potrebna je fiskalna i ekonomska stabilnost zemlje. Uspostava jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH svakako je značajno, a potrebo je i pripremiti određene uvjete da bi se roba mogla izvoziti u EU odnosno Hrvatsku nakon njenog pridruživanju EU.
"EU je BiH stavila na raspolaganje značajna sredstva i postoji veliki paket finansijske pomoći za BiH ako političke strukture u BiH odluče da ga prihvate, a tu je i veliki broj ljudi koji su spremni pomoći BiH da napreduje i kreće se prema članstvu u EU, ali bez konkretnih i veoma predanih aktivnosti političara i građana neće biti napretka", istaknuo je Sorensen.
Kada su u pitanju opći uvjeti za sve zemlje koje žele postati punopravne članice, Evropska unija fokus stavlja na četiri osnovne oblasti. Prva od njih je ekonomija u kontekstu opće globalne ekonomske krize. Očekuje se od svih zemalja pripremanje i jačanje ekonomskih institucija da se nosi s tim problemima, poput ekonomskog i fiskalnog vijeća.
"Druga oblast je vladavina zakona, a Evropska komisija je to stavila u središte svoje politike daljeg proširenja, a sve zemlje koje su na putu ka članstvu u EU moraju pokazi da su spremne ojačati sigurnosni prostor EU. Treće je regionalna saradnja i pomirenje, dobrosusjedski odnosi, a kao četvrta tačka navedena je sloboda govora", kazao je Sorensen.
Govoreći o napretku drugih zemalja Sorensen je podsjetio da je ostvaren određeni napredak u zemljama koje su na putu da postanu članice. Hrvatska je na putu da postane punopravna članica od jula 2013. godine, Srbija je dobila status kandidata u martu, s Crnom Gorom su počeli pregovori, Evropska komisija odobrava otpočinjanje pregovora treći put s Makedonijom, pregovori se nastavljaju s Albanijom, a preporučuje se i potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom.
(FENA/dg)