U izvještaju se između ostalog, navodi da Evropska unija planira da IPA fondove realizuje u još većoj mjeri u 2013. godini i da zemlje u ranim fazama imaju koristi od toga.

Poseban akcenat stavlja se na pitanja vezana za regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose u procesu proširenja u EU, ističe se u izvještaju Evropske komisije o strategiji proširenja i ključnim izazovima.

Kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana, posebna pažnja će biti posvećena regionalnoj saradnji, pitanju veoma važnom za stabilnost regiona.

Proces proširenja u zemljama Zapadnog Balkana ne bi trebalo da bude monopol jedne partije, već da se mnogo bolji rezultati postižu kada čitavo društvo daje doprinos i kada postoji široki politički konsenzus.

* BIH

BiH je ostvarila ograničen napredak u ostvarivanju političkih kriterijuma i razvoju kapaciteta neophodnih na putu ka EU, u najvećem dijelu početkom ove godine kada je formiran Savjet ministara BiH, nakon šesnaestomjesečne blokade koja je uslijedila poslije parlamentarnih izbora u oktobru 2010. godine. To, kao i usvajanje budžeta i Zakona o državnoj pomoći koji je važan na putu BiH ka EU, u početku je omogućio preusmjeravanje pažnje na evropske integracije. Međutim, taj trend nije zadržan. Postignuti politički konsenzus je nestao, a napredak u sprovođenju agende EU zaustavljen.

Započeto je prestruktuiranje vlasti na državnom, zatim na nivou Federacije BiH kao i kantonalnom, ali je ostalo blokirano zbog političkih sporova i pravnih prepreka.

Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen napredak u ispunjavanju političkih kriterijuma. Malo je učinjeno na stvaranju funkcionalnijih, koordinisanijih i održivijih institucionalnih struktura.

Nužno je uložiti suštinske napore u cilju osnaživanja pravosudnog sektora u skladu sa prioritetima koji su utvrđeni tokom stukturalnog dijaloga EU-BiH. Takođe, neophodno je intenzivirati i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Nedostaje zajedniča vizija političkih predstavnika o usmjerenju i budućnosti zemlje i institucionalni okvir za kvalitativni iskorak na putu ka EU.

Dogovorena je interna mapa puta ka Evropskoj Uniji što bi omogućilo stupanje na snage Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali nije ispunjen uslov da se 31. avgusta sprovede odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Sejdić i Finci". Zabrinjava stalno odlaganje usklađivanja ove presude sa Ustavom BiH. Takođe, ispunjavanja obaveza o državnoj pomoći, ostaje uslov za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Nužni su veliki napori da se ispune preostali kriterijumu, olakša tranzicija od zemlje sa međunarodnom upravom i sistemom bezbjednosti ka domaćim institucijama koje imaju sve nadležnosti u političkim i zakonodavnim procesima – što je u skladu sa kriterijumima koje treba da usvoji zemlja koja teži da postane članica EU. Politička volja da se postigne sporazum, koji počiva na kompromisu, ključna je da ispunjavanje evropskih aspiracija zemlje i njenih građana

* SRBIJA

Kada je riječ o napretku Srbije prema EU, u izvještaju se ističe da je ova zemlja prošla kompleksan period koji je karakterisao dugoročan izborni proces i izražena je nada da će aktuelne vlasti ubrzati stvari, a napredak Srbije će se i dalje gledati kroz prizmu dijaloga Beograda i Prištine.

„Potrebno je vidljivo i suštinsko poboljšanje odnosa između Srbije i Kosova tako da oboje mogu da nastave svoj put ka EU, izbjegavajući pri tom da bilo koja strana blokira drugu u ovim naporima“.

U izvještaju se podseća da je Evropska komisija odobrila Srbiji status kandidata u martu 2012. godine. Uprkos usporavanju zakonodavne aktivnosti zbog izbora, ostvaren je izvestan napredak u sprovođenju reformi u većini oblasti. Srbija je nastavila punu saradnju sa Tribunalom u Hagu.

Postignuti su i rezultati u dijalogu sa Prištinom, ali je primjena sporazuma neujednačena. Nedavno potpisivanje Srbije tehničkog protokola o integrisanoj kontroli granica (sa Kosovom) i pojašnjenje njene pozicije oko sporazuma o regionalnoj saradnji i predstavljanju Kosova, što, na osnovu početne primjene, više nije prepreka za regionalnu saradnju.

Nova vlast u Srbiji je naglasila privrženost primeni svih sporazuma koji su postignuti u dijalogu sa Prištinom, kao i namjeru da se uhvati u koštac sa drugim političkim pitanjima.

Ispunjavanje ovih obaveza je ključno za prelazak u sljedeću fazu evropskih integracija Srbije.

* CRNA GORA

U izvještaju za Crnu Goru se ističe da otvaranje pregovora sa njom, iskazuje njen kontinuirani napredak u reformama u ključnim oblastima. Ona ispunjava političke kriterijume. Osnažena je uloga parlamenta, pravosuđa, antikorupcijska politika, ljudska prava i zaštita manjina. Nastavljene su ustavne i reforme javne uprave. Crna Gora igra konstruktivnu ulogu u regionu kao i ispunjavanju međunarodnih obaveza.

U izvještaju se podsjeća da je Evropska komisija odlučila 29. juna ove godine da otvori pregovore sa Crnom Gorom, kao i da je primijenjen novi pristup tako što će najprije biti riječi o poglavljima o pravosuđu, osnovnim ljudskim pravima i bezbjednosti.

Crna Gora treba da uloži dodatne napore tako da reforme u vladavini prava budu nepovratne, prije svega kada je riječ o organizovanom kriminalu i korupciji, uključujući i slučajeve na visokom političkom nivou.

Crna Gora treba da kompletira ustavne promene u cilju osiguranja nezavisnosti pravosuđa. Pitanje odgovornosti pravosuđa i dalje zabrinjava. Izazov je i administratvini kapacitet Crne Gore za primenu kriterijuma (acquis), imajući u vidu ograničeni obim njene javne uprave.

* KOSOVO

U dijelu o Kosovu, Evropska komisija podsjeća da je usvojen dokument o Studiji izvodljivosti za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ova studija potvrđuje da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju može biti usvojen između EU i Kosova u situaciji kada njene članice i dalje imaju različita viđenja o njegovom statusu.

Komisija će predložiti smjernice za pregovore u trenutku kada Kosovo ostvari napredak u ostvarenju mnoštva kratkoročnih prioriteta. Od ključne važnosti je da Kosovo istinski nastavi primjenu svih sporazuma postignutih između Beograda i Prištine, kao i da se konstruktivno uključi u rješavanje širokog spektra pitanja uz pomoć EU.

Potreban je vidljiv i suštinski napredak u odnosima Kosova i Srbije tako da svaka od njih može nastaviti svojim putem ka Evropskoj uniji, tako što jedno drugo neće blokirati na tom putu. Rješavanje problema na sjeveru Kosova, pri tom poštujući posebne potrebe lokalnog stanovništva, ostaje suštinski element ovog procesa.

* HRVATSKA

U izvještaju za Hrvatsku Komisija je zaključila da je ova zemlja napredovala te završila usklađivanje sa zakonodavstvom EU i standardima EU. Komisija će nastaviti da prati napredak Hrvatske na svim poljima, a posebno vezano za područja na kojima je potrebno i dalje raditi. Komisija će svoj posljednji izveštaj o Hrvatskoj predstaviti u proljeće 2013.

Hrvatska ispunjava obaveze iz pristupnih pregovora, a u nekim segmentima treba da uloži dodatne napore. Vladavina prava, poboljšanje javne uprave i pravosudnog sistema te efikasna borba protiv organiziranog kriminala i korupcije ostaju ključne teme. U tom kontekstu se pominje potpisivanje ugovora za Brodosplit.

* MAKEDONIJA

Makedonija treba da nastavi reforme, prije svega kada je riječ o vladavini prava i slobodi izražavanja. U izvještaju Evropske komisije se ukazuje na zabrinutost zbog tenzija između različitih etničkih zajednica nakon nasilnih incidenata u prvoj polovini 2012. godine.

Vlada je reagovala na ovaj izazov zrelo i odgovorno i na tom tragu treba da nastavi sa jačanjem međunacionalnih odnosa i pomirenja, imajući u vidu i debatu o statusu žrtava sukoba iz 2001. godine.

Mada se približava 20. godišnjica ulaska bivše jugoslovenske republike Makedonija u Ujedinjene nacije, njen spor sa Grčkom oko imena i dalje nije prevaziđen. Evropska komisija ističe da je od suštinske važnosti da se bez odlaganja pronađe međusobno prihvatljivo rješenje, imajući u vidu potrebu očuvanja dobrih međususjedskih odnosa.

(RSE, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)