Po njegovim riječima, 1990. imali smo izbore koji su identificirani s nacionalnim popisom stanovništva, a 2012. godine imamo izbore u kojima su stranke koje su bile personifikacije nacionalne identifikacije 1990. opet uvjerljivo pobijedile.

Imate, navodi Kukić, fantastičnu pobjedu SDA koja ima načelnike u 38 općina u Federaciji i, ako dobro razumijem, dva u RS-u.

- Imate HDZ koji se vratio na širom otvorena vrata, ali na prostoru od Stoca do Livna. Apostrofiram to „ali“. Taj prostor od Stoca do Livna za HDZ je, u njegovoj percepciji obrane hrvatskih nacionalnih interesa, jedino i važan jer ima nacionalni teritorijalni kontinuitet koliko-toliko za borbu za hrvatsku federalnu jedinicu sutra u ustavnim promjenama -  smatra Kukić.

Prostor srednje Bosne njima, dodao je on, tako i tako nije važan, na tom prostoru barem što se načelnika tiče, izgubili su prostore koji su im pripadali godinama, recimo područje Viteza.

- Konačno, imate povratak na širom otvorena vrata SDS-a koji, ako sam dobro razumio,  dobio  je načelnike u 36 općina na prostoru Republike Srpske, a to drugim riječima znači natpolovičnu većinu načelničkih mjesta od ukupno 62, kazao je Kukić.

Prema tome, navodi on, mi se i barem iz simbolične te perspektive vraćamo u '90. godinu.

Po njegovim riječima, to nije dobro jer upućuje na to kako se građani BiH navikavaju na to da su oni definitivno prvo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a tek onda ljudi „ako se ljudima uopće osjećaju“.

- To nije dobro ni zbog činjenice da će ta nacionalna homogenizacija koja je opet eskalirala i koja je protjerala liberalne ideje, bojim se, imati negativne reperkusije i na integriranje bh. društva i na priključivanje BiH euroatlantskim integracijama.

Procjenjujem da bi mogli biti naglašeniji dezintegracijski procesi koji inače BiH zadnjih pet-šest godina nagrizaju, da bi mogli dobiti na intenzitetu i da bi se BiH u narednim godima mogla i više baviti svojom mukom no što je to činila do sada, kazao je sveučilišni profesor Slavo Kukić.