Evropska komisija će u narednom mjesecu objaviti novi godišnji izvještaj o napretku, a Ćavar smatra da BiH stagnira na putu ka evroatlantskim integracijama, po principu "jedan korak naprijed, a dva nazad".

- Kada je u pitanju europski put naše zemlje, u prvom polugodištu 2012. godine je učinjen određeni pomak, jer je Parlamentarna skupština BiH usvojila dva važna ''europska'' zakona (Zakon o sustavu državne potpore u Bosni i Hercegovini i Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u BiH 2013. godine), čije usvajanje je jedan od ključnih uvjeta za kandidatski status BiH. Međutim, zbog višegodišnje političke i institucionalne blokade u BiH te deklarativne, a ne stvarne podrške određenih bh. političara našem europskom putu, BiH nije uskladila svoj Ustav s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci' radi eliminiranja njegovih diskriminatornih odredbi, što znači da, samim tim, još  nisu stvoreni neophodni uvjeti za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je potpisan prije više od četiri godine, niti su ispunjeni uvjeti za podnošenje vjerodostojne aplikacije za članstvo naše zemlje u Europskoj uniji, upozorio je.

Pritom ne treba zaboraviti važnost dobivanja kandidatskog statusa, od čega bi BiH imala velike koristi, jer bi joj bio omogućen pristup fondovima EU, odnosno svim komponentama IPA-e, osobito iz  poljoprivrede.

- Dakle, zbog nepostojanja potrebne suglasnosti o ključnim pitanjima za budućnost Bosne i Hercegovine od  najvažnijih donositelja odluka u našoj zemlji te nedovoljne spremnosti političkih lidera za neophodno traženje kompromisa, kao jedinog mogućeg izlaska iz postojeće pat-pozicije, već duži period je europski put naše zemlje gotovo potpuno blokiran, uz podsjećanje da je izgubljeno vrijeme teško ili gotovo nemoguće nadoknaditi, a građani BiH su najveći, ako ne i jedini gubitnici, istaknuo je Ćavar.

Dodatni problem jest što se naše vlasti blagovremeno ne pripremaju za skori ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, jer znatan broj prioriteta iz oblasti sigurnosti hrane, veterinarstva, životne sredine, fitosanitarnog sektora, transportne i energetske politike i drugog još  nije realiziran, a planirano postojanje samo dva granična prijelaza na granici s Hrvatskom, koji će biti opremljeni za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda iz BiH.

To znači, kaže Ćavar, da će skromni izvozni potencijali naše zemlje biti dodatno ograničeni, a pristup tržištu Hrvatske i drugim inozemnim tržištima će biti znatno reduciran za bh. proizvođače.

- Postoji realna opasnost da se BiH dođe u jednu vrstu ''izolacije'' naredne godine, o čemu se sve više govori u javnosti, a pod izolacijom se, u ovom slučaju, podrazumijeva, da naša zemlja neće moći izvoziti veliki broj proizvoda, koje je do sada izvozila u Hrvatsku, te druga strana tržišta (meso, mlijeko, mliječne prerađevine, med i drugo...), kazao je.

Dodatni nedostatak na evropskom putu je što BiH još nema program integriranja u EU, niti strategiju za rješavanje ključnih prepreka na putu ka EU, kroz koje bi bili sadržani konkretni rokovi za pojedine aktivnosti na EU putu BiH i koji bi razriješio pitanje nadležnosti po vertikalnoj i horizontalnoj razini.

- Također, ne smijemo zanemariti činjenicu da Republika Hrvatska u Europsku uniju ulazi sredinom sljedeće, 2013. godine, da je Crna Gora otvorila pregovore o pristupanju, a Republika Srbija je dobila status kandidata, pa stoga europsku perspektivu naše zemlje konačno treba ''prevesti'' iz deklarativnog u stvarno opredjeljenje naših političara, jer smo dugo na samom začelju u odnosu na druge države regije, a naš europski put je, na određeni način, postao talac određenih političkih nadmudrivanja, kaže Ćavar.

A zbog stalnog bavljenja osobnim i uskostranačkim pitanjima, smatra Ćavar, raznim prekompozicijama vlasti, koje su aktualne u posljednje vrijeme na razini BiH i FBiH, opravdana je bojazan u pogledu blagovremenog ispunjenja prihvaćenih zadataka iz Mape puta, usuglašenih potkraj lipnja 2102. godine u Briselu, prije svega, osiguranje političkog dogovora u pogledu sudske odluke u predmetu 'Sejdić-Finci' i izmjene Ustava BiH do kraja studenog 2012. godine, jer prijedlozi amandmana na Ustav, koji su dostavljeni u parlamentarnu proceduru PSBiH od  određenih političkih stranaka, pokazuju značajne razlike i potrebu za neophodnim kompromisom u kontekstu potpune implementacije spomenute presude.

Također, ne treba zaboraviti da, nakon što BiH podnese vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU, treba proći rigorozan tehnički proces, tzv. "screening", vezan za usklađivanje i provedbu internog bh. zakonodavstva u skladu sa zahtjevima EU, te predstavi svoje osnove za vođenje pregovora po svakom bitnom pitanju EU, kroz ''pregovaračka'' poglavlja o tim pitanjima, što je definitivno dug i vrlo zahtjevan proces, koji traži mnogo više angažmana svih relevantnih faktora u BiH od dosadašnjeg.

(FENA, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)