Stručni žiri, na čelu sa akademikom Zdenkom Lešićem, presudio je da posljednje prozno djelo uglednog bh. književnika, Abdulaha Sidrana, koje je u gotovo cijelom regionu proglašeno za jednu od najprodavanijih i najčitanijih knjiga protekle godine, ne može ući u najuži izbor za za nagradu "Meša Selimović" zbog toga što, nezvanično se potvrđuje, ne ispunjava osnovni kriterij da prozno djelo mora biti roman. Naime, prema ocjeni žirija, "Otkup sirove kože" to jednostavno nije.
Pored akademika Lešića, u sastavu ovogodišnjeg žirije su i Predrag Matvejević, Mirjana Đorđević, Irfan Horozović i Andrej Nikolaidis. Kako prenosi Dnevi avaz, Sidran je dobio dva glasa, a dva člana stručnog žirija bila su protiv. Presudan glas 'protiv' dao je Lešić, ali to nije želio javno komentirati.
Da li Abdulah Sidran nije dovoljno musliman da bi dobio nagradu?!
![]() |
PREDRAG MATVEJEVIĆ: Priče o tome da "Otkup sirove kože" nije roman su tako površne. Ja to nisam prihvatio. Tu je u pitanju jedno tradicionalno shvaćanje romana. Danas roman izgleda kao rijeka koja ima svoje korito, i u tom izlijevanju je ujedno i poezija i esej. Mislim da Sidran nije dovoljno musliman ili šta već. Smatram da je to osnovni razlog zašto njegov roman nije ušao u uži krug. |
- Nije jedini Sidran odbijen, odnosno isključen iz zvanične konkurencije, nego još petnaest romana nije ušlo u uži krug, a vi pitate samo za Sidrana! Sve ostalo ću vam objasniti kada bude dodijeljeno priznanje - kratko i ljutito je prokomentirao Lešić za Dnevni avaz prije nego što je poklopio slušalicu.
Međutim, istaknuti književnik Predrag Matvejević otkriva da je glasao za Sidranovo djelo i da apsolutno ne dijeli mišljenje predsjednika žirija.
- Priče o tome da "Otkup sirove kože" nije roman su tako površne. Ja to nisam prihvatio. Tu je u pitanju jedno tradicionalno shvaćanje romana. Danas roman izgleda kao rijeka koja ima svoje korito, i u tom izlijevanju je ujedno i poezija i esej. Mislim da Sidran nije dovoljno musliman ili šta već. Smatram da je to osnovni razlog zašto njegov roman nije ušao u uži krug. Također, Sidrana zbog objavljivanja nekoliko dijelova njegovog romana u novinama nazivaju publicistom i njegova djela publicistikom, što nije tačno. On je pjesnik. Pa i prvobitne verzije Selimovićevih romana objavljivane su u novinama, pa za Mešu kažemo da je romanopisac, književnik...- rekao je Matvejević za Avaz.
Njegovo mišljenje dijeli i Andrej Nikolaidis, koji je svoj glas također dao Sidranu.
- Međutim, on nije imao potrebna tri glasa da bi ušao u pet izabranih. U druge komentare ne mogu ulaziti jer ne želim reći ništa što bi narušilo integritet žirija i nagrade jer je to vrijedna nagrada. Ja mislim da Sidranovo djelo "Otkup sirove kože" jeste roman i priča da iz tog razloga nije prošao u uži krug je meni nešto sasvim novo. O tome nije bilo riječi među članovima žirija, tako da sam malo zbunjen cijelom situacijom - istakao je Nikolaidis.
Da li ni Nedžad Ibrišimović nije bio dovoljno musliman da bi dobio nagradu?!
Podsjećamo, Sidran nije usamljen primjer eminentnog bh. književnika koji nije zadovoljio estetske kriterije žirija nasuprot brojnim minornim, polupoznatim, kratkotrajnim i prolaznim književnicima kojima je ova prestižna nagrada dodjeljivana tokom posljednjih desetak godina. Slična priča dogodila se i prilikom dodjeljivanja nagrade Meša Selimović za 2005. godinu, kada je roman 'Vječnik' Nedžada Ibrišimovića ispao u posljednjem krugu iz razloga što nije zadovoljio estetke kriterije tadašnjih članova žirija koji su naprosto preferirali 'neke druge i drugačije vrijednosti'.
Nekoliko godina kasnije, Ibrišimović je ovu situaciju i javno prokomentirao:
![]() |
IBRIŠIMOVIĆEV 'VJEČNIK': Slična priča dogodila se i prilikom dodjeljivanja nagrade Meša Selimović za 2005. godinu, kada je roman 'Vječnik' Nedžada Ibrišimovića ispao u posljednjem krugu iz razloga što nije zadovoljio estetke kriterije tadašnjih članova žirija koji su naprosto preferirali 'neke druge i drugačije vrijednosti'. |
- Nagradu Meša Selimović sam očekivao, jer se tu radilo o romanu i zato što mislim da kritičari koji meni nisu naklonjeni i koji imaju različite estetske vrijednosti ipak znaju vrijednosti „Vjećnika". Ja, zapravo, vjerujem da oni znaju vrijednost "Vječnika", ali su sigurno prevladali neki drugi elementi koji su za njih bili važniji, a ne znam koji su to.
Vjerovatno je to i ključno pitanje: koje su to estetke vrijednosti koje zahtijeva nagrada koja nosi ime jednog od najvećih bh. pisaca svih vremena, a koje zadovoljavaju efemerni književnici za koje se ni prije, a ni poslije dobijanja ove nagrade više ništa ne čuje?!
I ko je to na tragu onoga što je i kako je pripovijedao veliki Meša, ako to nisu najveća bh. književna imena poput Sidrana ili Ibrišimovića?!
HADŽEM HAJDAREVIĆ, književnik: - Ako je jednom mogao biti roman, kako drugi put ne može biti? Moje mišljenje je da to, ustvari, i nije roman, radi se o autobiografskoj prozi, briljantnom, finom proznom štivu. Ali, na kraju, svi naši odnosi prema književnosti i žanrovima postali su vrlo rastezljivi, pa je, eto, i ovo moguće - naglasio je Hajdarević i dodao da u BiH često nastaju nesretne zavrzlame koje u našim kontekstima i okolnostima uvijek imaju ideološku pozadinu, a to, na kraju krajeva, nema nikakve veze sa književnošću. |
ZILHAD KLJUČANIN, književnik: - Iz godine u godinu naša književnost se ponižava, ne uzima se naše najbolje iz književnosti, što je svakako i slučaj s "Otkupom sirove kože". Nagrade se dodjeljuju nekim učiteljicama iz Srbije, Hrvatske... Mislim da je priznanje "Meša Selimović" potpuno devalvirano i ja nikada ne bih ni konkurirao za tu nagradu |
(Avaz/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)