Piše: Domagoj Margetić (seebiz.eu)

Najbolji primjeri Dodikovog korištenja državnih institucija za prikrivanje njegovog kriminala jesu odbacivanje kaznene prijave protiv Dodika u slučaju navodnih zloupotreba kod građenja nove zgrade Vlade Republike Srpske teških oko 70 milijuna eura, te Dodikovo preuzimanje kontrole nad državnom policijskom Agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), u sklopu političkih dogovora oko formiranja središnje vlade u Sarajevu.

U ovom potonjem slučaju, Dodik je pokazao da mu kao političaru i političkom čelniku Srba u BiH nisu bitni stvarno politički interesi nego zaštita njega osobno i njegovih suradnika od kaznenog progona zbog kriminala s kojim se povezuje njegovu vlast.

Dokle god je u Banja Luci na vlasti Milorad Dodik, institucije vlasti u tom entitetu nastaviti će funkcionirati kao krakovi kriminalne hobotnice Mafije iz Kaldere. Afera Hypo značajna je i po tome što za ovakvu kvalifikaciju korumpiranog sistema vlasti u RS-u, u Slučaju Novković postoje brojni dokumentirani dokazi.

Naime, kao što je opće poznato, Milorad Dodik je više od godinu dana praktički blokirao formiranje središnje Vlade u Sarajevu, a glavni prijepor bila je kontrola nad Ministarstvom vanjskih poslova, odnosno Dodik je inzistirao da njegov predstavnik bude ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Međutim, nakon što se policijska agencija SIPA počela baviti istragama Dodikovih korupcijskih afera, situacija se bitno promijenila, a Dodik je zauzeo potpuno drugačije pregovaračke pozicije za formiranje vlasti u Sarajevu.

SIPA je, naime, protiv Dodika i njegovih bliskih suradnika podnijela kaznenu prijavu zbog nezakonitosti u provedbi velikih građevinskih projekata u njegovom entitetu, među koje spada i projekt izgradnje nove zgrade Vlade RS-a, te neki drugi projekti. Istragom je utvrđeno kako se radi o mogućem kriminalu u visini od oko 70 milijuna eura, za koliko su u SIPA-i smatrali da su Dodik i njegova zločinačka organizacija oštetili proračun RS-a. Nakon što je SIPA kaznenu prijavu podnijela Tužiteljstvu BiH u Sarajevu, Dodik je promijenio ploču oko političkih zahtjeva za kontrolom Ministarstva vanjskih poslova BiH, a u trgovini koja je završila formiranjem vlasti u Sarajevu, Dodik je tražio kontrolu nad policijskom agencijom SIPA.

Logično se nameće pitanje, koji bi politički čelnik pristao u podjeli političkih karata umjesto kontrole nad Ministarstvom vanjskih poslova jedne države, dobiti kontrolu nad jednom beznačajnom i marginalnom policijskom agencijom?! Nije se radilo, dakle, o političkom, nego isključivo o kriminalno korupcijskom interesu Dodika i njegove Mafije iz Kaldere. Za Dodikove i interese njegove mafije bitnija je kontrola policijske agencije SIPA, nego politička kontrola nad Ministarstvom vanjskih poslova. Ovakva je Dodikova trgovina vrlo brzo dala rezultate. Nakon što je SIPA podnijela prijavu protiv Dodika i ostalih zbog „udruživanja u zločinačku organizaciju s (tadašnjim) premijerom Miloradom Dodikom na čelu", a zbog „više kaznenih djela organiziranog kriminala, pranja novca, zloupotreba službenog položaja i ovlasti", Tužiteljstvo BiH u Sarajevu je, nakon Dodikovih političkih dogovora oko formiranja vlasti u Sarajevu, predmet i postupanje po SIPA-inoj kaznenoj prijavi ustupilo tužiteljstvu pod Dodikovom kontrolom – Posebnom tužiteljstvu Republike Srpske, koje je krajem 2011. godine u roku od samo nekoliko dana kaznenu prijavu odbacilo kao neosnovanu.

Bio je to indikator da se pravosudne institucije u RS-u, posebno tužiteljstva, naprosto nisu u stanju baviti ozbiljnim antikorupcijskim slučajevima, jer su pod apsolutnom kontrolom Milorada Dodika i postupaju isključivo po njegovim nalozima. Kasnije se to pokazalo i u Slučaju istrage protiv Hypo Alpe Adria Banke u Banja Luci, točnije u Slučaju Novković. Dokle god je u Banja Luci na vlasti Milorad Dodik, institucije vlasti u tom entitetu nastaviti će funkcionirati kao krakovi kriminalne hobotnice Mafije iz Kaldere. Afera Hypo značajna je i po tome što za ovakvu kvalifikaciju korumpiranog sistema vlasti u RS-u, u Slučaju Novković postoje brojni dokumentirani dokazi.

Iako su i službenici Hypo Alpe Adria Banke Banja Luka, kao i Uprava te banke, priznali kriminal Hypo banke i poslovnu prijevaru u Slučaju Novković, nadležno tužiteljstvo u Banja Luci takve dokumente nije smatralo dovoljnim dokazima za pokretanje kaznenog postupka protiv odgovornih osoba u banci. Štoviše, nastavljeno je organizirano prikrivanje cijelog slučaja, usprkos činjenici da su i zaposlenici Hypo banke, tijekom policijske istrage u svojim iskazima potvrdili kako je u Slučaju Novković Uprava Hypo banke počinila kazneno djelo poslovne prijevare, na štetu investitora Rade Novkovića.

Štoviše, zaposlenici banke u svojim su iskazima policiji izjavili kako su i sami upozoravali Upravo banke da se radi o nezakonitom postupanju Hypo banke, te su predlagali da se štetni ugovori ponište, a novac vrati na račun investitora, što usprkos njihovih upozorenjima i zahtjevima nije učinjeno. Dakle, ne samo da iz iskaza zaposlenika banke jasno proizlazi kako je banka postupala nezakonito, nego je jasno kako je Uprava banke postupala s namjerom da prevari investitora i komitenta banke, te da ga ošteti i dovede u poslovno financijske teškoće, koje su na kraju rezultirale prestankom poslovanja Novkovićevog poduzeća.

Uz takva priznanja zaposlenika banke, te uz prepisku Uprave Hypo banke sa Radom Novkovićem, iz koje je jasno kako Uprava Hypo banke priznaje da su oštetili svog komitenta, tužiteljstvo u Banja Luci imalo bi siguran i čist slučaj za podizanje optužnice protiv odgovornih osoba Hypo banke Banja Luka. Kako to usprkos svim dokazima nije učinjeno, potpuno je jasno kako se radi o političkom pritisku s vrha, s ciljem prikrivanja organiziranog kriminala u Hypo banci.

Prepiska između Hypo banke Banja Luka i Rade Novkovića, tijekom 2009. godine, jasno pokazuje kako su u banci svjesni nezakonitog postupanja prema Novkovićevom poduzeću, te kako su svjesni da su takvim postupanjem tom privatnim invetitoru nanijeli poslovnu štetu, koju su tijekom 2009. godine pokušali nagodbom nadoknaditi, kako to i dokazuje dokumentacija koju posjedujem.

„Primili smo vaš dopis od 8.1.2009. godine i ovim ponovno potvrđujemo našu spremnost da nagodbom riješimo predmetni slučaj nastao nakon realizacije posljednjeg kreditnog aranžmana nakon kojeg je Vaša firma dospjela u probleme i obustavila rad i proizvodnju", stoji u dopisu Hypo banke Banja Luka invetitoru Radi Novkoviću, od 19. siječnja 2009. godine, označenog brojem 02-2-669/09.

Osim toga, slijedeći dopis kojeg su iz Hypo banke Banja Luka uputili Novkoviću, potvrđuje kako je Hypo banka Banja Luka i u Hypo banci Klagenfurt pokušavala dogovoriti rješavanje Slučaja Novković, jer su očito bili svjesni kako je Novković oštećen poslovnom prijevarom u režiji Hypo banke.

„U nastavku na našu nedavnu korespondenciju, obavještavamo vas da smo protekle sedmice na sastanku u Klagenfurtu ponovno upoznali Upravo Hypo Alpe Adria Bank International AG (našeg većinskog vlasnika) sa Vašim predmetom, kao i sa skorašnjim razvojem događaja i namjerom da cijeli slučaj završimo nagodbom, jer je vaša firma pretrpjela negativne posljedice nakon posljednjeg kreditnog aranžmana sa našom bankom.

Tom prilikom, na naše inzistiranje da ovlašteni predstavnik Hypo International dođe što prije u Banja Luku i obavi razgovor s vama, dobili smo potvrdu od gospodina Patricka Lugera, novopostavljenog voditelja Odjela rehabilitacije, da će u posjetu doći on osobno i da će je najvjerojatnije moći obaviti u drugom tjednu veljače ... Čim dobijemo potvrdu termina posjete gospodina Lugera, obavijestiti ćemo vas o tome", stoji u dopisu kojeg su iz Hypo banke Banja Luka uputili Radi Novkoviću dana 27. siječnja 2009. godine.

Međutim, pismo kojim iz Hypo banke Banja Luka pozivaju Novkovića na sastanak s predstavnikom Hypo Banke Klagenfurt, sadrži i izričito priznanje banke vezano uz nezakonitosti koje su napravili prilikom ugovaranja zadnjeg kreditnog aranžmana između banke i Novkovićevog poduzeća.

„Ovom prilikom vas obavještavamo da gospodin Patrick Luger iz Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt dolazi u Banja Luku 6.2. ove godine i želi se sastati s vama istog dana u prostorijama banke u 9 sati. Za vašu informaciju, Odjel rehabilitacije/sanacije, čiji je direktor gospodin Luger, ima zadatak pronalaziti odgovarajuća rješenja za sve klijente koji imaju određene vrste nesporazuma s bankom, bez obzira na vrstu i uzrok tih nesporazuma, a ta rješenja mogu biti raznovrsna, od pokušaja rehabilitacije klijenta pa do jednokratnog sporazuma – nagodbe između banke i klijenta.

Ovim vas pozivamo da gospodinu Lugeru prezentirate svoje stavove i prijedloge, te da ga detaljnije upoznate i sa propustima koje je naša banka učinila prilikom realizacije posljednjeg kreditnog aranžmana sa vašom firmom", stoji u dopisu kojeg su iz Hypo banke Banja Luka poslali Novkoviću dana 4. veljače 2009. godine.

Hypo banka je, znači, priznala kriminal u Slučaju Novković. To, međutim, nadležnim institucijama Republike Srpske nije bilo dovoljno za pokretanje kaznenog postupka, prije svega jer je kriminal u Hypo banci pod izravnom političkom zaštitom Milorada Dodika i vlasti pod njegovom kontrolom. A Dodik, pak, vješto manipulira kada pojedine istrage dođu do njega i kada se počne otkrivati kriminalna hijerarhija kojoj je on na vrhu. Tada Dodik zaoštrava nacionalističku političku retoriku u BiH, kako bi izazivanjem političke krize prikrio svoj kriminal.

BL!N-DEPO/đk