 |
| Još davnih pedesetih i početkom šezdesetih započeo filmsku karijeru kao snimatelj da bi nakon toga ostvario kao reditelj i producent impresivnu autorsku biografiju |
je rođen je u Sarajevu 1930. godine. Diplomirani je profesor nacionalne historije prve generacije historičara Univerziteta u Sarajevu.
Bio je jedan od pionira moderne bh. kinematografije, započevši svoju karijeru još kao snimatelj davnih pedesetih.
Svoju filmsku karijeru obilježio je kao snimatelj prvom nagradom za fotografiju u dokumentarcu "Osmjeh 1961." (Beograd 1962.) u režiji začetnika modernog jugoslavenskog filma Dušana Makavejeva.
Pripadnik je "Sarajevske škole dokumentarnog filma", te je kao autor ostvario niz velikih i nagrađivanih dokumetarnih filmova, poput "Gdje su nekada rasli mladi orasi, "Kesonci", "Ime čovjeka" "Nasljeđe" "Znamenja srednjovjekovne bosanske države", "Gazi Husrev-boga biblioteka", "Što je zapisano, ostaje", "Muhadžiri".
Zajedno sa Makom Dizdarom i Janom Beranom, bio je jedan od pokretača novog interesa za umjetničko i naročito vizuelno i filmsko proučavanje povijesti i kulturne baštine BiH.
Reditelj je dva igrana filma - "Ovčar (1971) i Ljubav i bijes (1976). Bio je jedan od pokretanja ponovnog rada "Bosna filma" osamdesetih, kao i "Sarajevske škole crtanog filma".
Krajem osamdesetih radi kao producent ("Posljednji valter u Sarajevu", "Kuduz", "Seks, partijski neprijatelj br. 1"), dok početkom rata na BiH osniva, sa nekoliko mlađih filmskih radnika, Filmski arhiv Armije BiH.
Iza njega je ostao veliki broj realiziranih djela ali onih, poput filmskog projekta "Omer paša Latas", koje zbog nekadašnjih ideoloških zabrana nije uspio realizirati.
Tanović je poznat i po tome što je kao istaknuti filmski radnik, a pod okriljem njegovih projekata i produkcije, davao mnogim priliku da realiziraju svoje prve filmske projekte (Mustafa Mustafić, Merima Isaković, Nedžad Begović, Midhat Ajanović, Ademir Kenović, Jasmin Duraković i mnogi drugi...)
Za igrani film "Ovčar" nagrađen je Šestoaprilskom nagradom, a 1973. godine odlikovan je Srebrenim vijencem za naročite zasluge u oblasti filmske umjetnosti i kinematografije, te je nosilac brojnih drugih nagrada i priznanja.
Dobitnik je i Šestaprilske nagrade grada Sarajeva.
Profesor Bakir Tanović objavio je dvije historijske studije ("Ko je vlasnik Bosne i Hercegovine" i "Čurčića vakuf"), te historijski roman (Huska Miljković).
Dženaza Bakiru Tanoviću će se klanjati danas, petak, 31. augusta 2012., nakon džuma namaza (13.45) u haremu Gazi Husrev-Begove džamije. Ukop će se obaviti na mezarju Grličića brdo u 15 sati.
(ak/DEPO PORTAL)