Piše: Zoran BIBANOVIĆ

Vodotokovi i ceste širom Bosne i Hercegovine su zasuti otpadom.

Nedavni ekološki incident na Drini kada je otpad nakon remonta hidroelektrane Potpeć u Srbiji zatrpao Višegrad, je prevazišao i naše “bangladeš” kriterije (neka mi oprosti nedužni Bangladeš).

Nevenka Majstorović, ekološki inspektor opštine Višegrad kaže da je zaprepaštena onim što je vidjela.

Strajo Furtula, predsjednik Komisije za zaštitu životne sredine i odbornik u SO Višegrad kaže da je Višegrad suočen sa ekološkim incidentom.

Slađana Grujičić predstavnica OXFAM Italija kaže: Rijeka Drina je prekogranična rijeka i problem trebaju rješavati tri države Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Nedavni ekološki incident na Drini kada je otpad nakon remonta hidroelektrane Potpeć u Srbiji zatrpao Višegrad, je prevazišao i naše “bangladeš” kriterije. Neka mi oprosti nedužni Bangladeš....

Lokalne zajednice su incident okarakterisale kao ekološku katastrofu, a predsjednik Euroregije Drina, koja okuplja šesnaest lokalnih zajednica, načelnik Foče Zdravko Krsmanović je uputio apel Vladi RS, Srbije i Crne Gore. U apelu Krsmanović zahtijeva da se naloži hidroelektrani Višegrad hitno čišćenje kompletnog jezera, a da Limske hidroelektrane, u prvom redu Potpeć, refundiraju razliku troškova HE Višegrad. Da se saniraju sve divlje deponije, riješi pitanje ambalaže, plastičnih boca i kesa... kako bi se Drina dovela na nivo koji mi želimo – ističe Krsmanović.

Priznajem, mnogo više me obradovala vijest da je formirana Euroregija Drina kojoj pripadaju i općine iz Federacije Bosne i Hercegovine, nego što me je iznenadila i deprimirala vijest o navali otpada iz susjedne države. Veoma me obradovala i vijest da je prvi predsjednik regije harizmatični načelnik Foče, Zdravko Krsmanović,  kojeg javnost stavlja uz bok načelnika Tuzle Jasmina Imamovića, načelnika Zenice Husejina Smajlovića i načelnika Konjica Emira Bubala.

Sistem Drine je hidrografski najrazvijeniji sliv rijeke Save i zahvata sliv oko 19.570 km². Od toga Bosni i Hercegovini pripada oko 7.200 km² ili 36,8%. Od sastavaka Pive i Tare, Drina u Bosni i Hercegovini prima Sutjesku, Bistricu, Osanicu, Praču, Žepu, Drinjaču, Sapnu, Lokanjsku rijeku i Janju sa lijeve strane. A sa desne Čehotinu, Lim, Rzav i Jadar. Manjim dijelom toka Bosni i Hercegovini pripadaju rijeke Čehotina, Lim i Rzav.

U tokovima ovih bosanskohercegovačkih rijeka, posebno u kanjonima, klisurama i strmim padinama nalaze se staništa biljki koja se nazivaju refugijumi. Ova staništa su bila utočište mnogim biljkama i životinjama tokom ledenog doba. Veoma stare vrste koje na njima žive su od najvećeg značaja za biodiverzitet Bosne i Hercegovine, a time i globalni biodiverzitet. Te vrste su označene kao relikti.

Jedina definitivno spašena rijeka od potapanja je Tara čije su najljepše bukove (Brštanovičke) želili potopiti poznati akteri kroz gradnju HE Buk Bijele. Vlada Crne Gore nije bila u stanju građanima i poslanicima Parlamenta objasniti kakvu bi korist Crna Gora imala od izgradnje hidroelektrane Buk Bijela.Crna Gora bi u narednih trideset godina kupovala struju od koncesionara po tržišnim cijenama, a za to bi trebala potopiti Taru. Crna Gora ne bi dobila ništa. Ona bi se samo pojavila kao garant da će u narednih trideset godina kupiti oko 400 miliona KWh i time olakšati dobivanje kredita koncesionaru – rezonovala je javnost, poslanici ali i UNESCO (Tara je na listi Svjetske prirodne baštine – UNESCO).

Mnogo više me obradovala vijest da je formirana Euroregija Drina kojoj pripadaju i općine iz Federacije Bosne i Hercegovine, nego što me je iznenadila i deprimirala vijest o navali otpada iz susjedne države. Veoma me obradovala i vijest da je prvi predsjednik regije harizmatični načelnik Foče, Zdravko Krsmanović,  kojeg javnost stavlja uz bok načelnika Tuzle Jasmina Imamovića, načelnika Zenice Husejina Smajlovića i načelnika Konjica Emira Bubala.

Vlade RS-a i Crne Gore u ovome trenutku su našle investitora za manju, 70-metarsku branu Buk Bijela koja potapa samo Drinu do Šćepan-Polja (sastavak Pive i Tare). Izuzev jednog dijela rijeke Save koju Bosna i Hercegovina dijeli sa Hrvatskom ni jedan tok u Bosni i Hercegovini nije plovan.

Naše rijeke nisu velike, ali ni naša zemlja Bosna i Hercegovina nije velika.

Nažalost, nikada se više neće moći pisati o Drini i Podrinju, a da se ne spomenu masovni zločini koje su napravili srpski fašisti (univerzalan pojam za sve naci zločince) u posljednjem stoljeću. Vraćaćemo se prošlosti sve dok ne započne istinska moralna obnova i dok se ne obilježe stratišta u regionu i državi Bosni i Hercegovini.

Akademici Vladimir Dedijer i Antun Miletić kao članovi odbora Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU)za istraživanje građe o genocide nad srpskim i drugim narodima Jugoslavije u XX veku, u predgovoru knjige “Genocid nad Muslimanima 1941-45 – zbornik dokumenata i svjedočenja”, Svjetlost, Sarajevo 1990. navode: “... U Drugom svetskom ratu vršen je i genocid  protiv Muslimana od strane pripadnika pokreta i oružanih snaga armijskog generala i ministra vojske kraljevske jugoslavenske vlade u Londonu Dragoljuba Mihailovića. I kod ovih zločina postoji jasna genocidna namera uništenjaMuslimana kao takvih.Kolega Antun Miletić u svom uvodu tj.uvodnim napomenama o građi, izabrao je više dokumenata vodećih ideologa ovoga pokreta u kojima se otvoreno govori da treba očistiti pojedine naše zemlje od Muslimana bilo fizičkim uništenjem ili prebacivanjem na druge teritorije koje neće spadati u domen tzv. Velike Srbije.

S gledišta koncepcije pojma genocida, jasno je da ovi zločini spadaju u tu kategoriju. Jer, u genocidne radnje ne spada samo uništenje jednog naroda, jedne etničke grupe, pripadnika jedne rase ili verske zajednice, nego je jedna od bitnih karakteristika genocida i proterivanje ljudi sa rodnoga ognjišta i prebacivanje bilo na drugu teritoriju u jednoj državi, ili čak u druge države... Jedan od oblika zločinačkih radnji genocida jeste i oduzimanje subjektiviteta jednog naroda ili javnog proglašavanja da on pripada drugom narodu. To su činili Ante Pavelić i društveni krugovi koji su ga podržavali proglašavajući da su Muslimani Hrvati...

Na kraju naglašavam da smo se u ovoj knjizi (Genocid na Muslimanima) držali načela da u istoriografiji treba pisati istinu, onako kako je bilo, ni po babi ni po stričevima” – zaključuje akademik Dedijer.

Dvije godine nakon što su akademici SANU dokumentirali cca 100.000 žrtava genocida nad Muslimanima u Drugom svjetskom ratu(posebno na Drini i u Bosanskoj Krajini) u Podrinju je u posljednjoj agresiji ubijeno 28.116 ljudi (M.Tokača, IDC), od toga više od 90% ljudi Bošnjačke nacionalnosti.

Ostali Bošnjaci su postali dio nevjerovatne brojke od skoro dva miliona izbjeglicaraseljenih van države Bosne i Hercegovine ili dio još neutvrđene brojke izbjeglica u okviru vlastite države.

U tim godinama (1992/95) su zabilježeni i apeli zaposlenih iz HE na Drini da se leševi ne bacaju u rijeku jer dolazi do zastoja u radu generatora  centrala.

Nažalost, nikada se više neće moći pisati o Drini i Podrinju, a da se ne spomenu masovni zločini koje su napravili srpski fašisti (univerzalan pojam za sve naci zločince) u posljednjem stoljeću. Vraćaćemo se prošlosti sve dok ne započne istinska moralna obnova i dok se ne obilježe stratišta u regionu i državi Bosni i Hercegovini.

Nedavni remont HE Bajina Bašta je na dnu Perućkog jezera otkrio nevjerovatan broj ljudskih ostataka o čemu sam već pisao.Cijelo jedno stoljeće zločini se prikrivaju (1912; 1942; 1992)i ponavljaju.

U slivu rijeke Drine do sada je već izgrađeno 9 velikih brana, a planirana je izgradnja dodatnih 37 velikih brana i 75 malih hidroelektrana.

Koliko je mojoj malenkosti poznato HE Bajina Bašta je izgrađena zajedničkim sredstvima Bosne i Hercegovine i Srbije ali je već dvadeset godina koristi samo Srbija. Plaćaju li elektroprivrede RS-a i Srbije naknade za potopljena zemljišta lokalnim zajednicama Podrinja. Da li lokalne zajednice Podrinja imaju procenat od barem 10% od proizvedene struje iz novoinstaliranih kapaciteta. Da li lokalne zajednice imaju strateške planove šta za uzvrat očekuju od budućih investicija u izgradnji novih hidroelektrana u slivu Drine. Da li lokalne zajednice imaju svoje kapitalne projekte razvoja, naprimjer, turizma, čijim finansiranjem mogu usloviti buduću izgradnju HE...

HE Piva u Crnoj Gori, u želji da što više zaradi, je čuvala vodu u akumulaciji u dijelu godine kada to nije dozvoljeno. Desilo se najgore. Bujična voda je prije nešto više odgodinu dana potopila Podrinje i napravila štetu od nekoliko desetina miliona maraka. HE Piva je koliko je meni poznato prihvatila da plati samo oko dva miliona odštete.

Ni jedna lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini, pa tako i članice Euroregije Drina, nije riješila pitanje otpadnih voda koje se slobodno izljevaju u vodotokove. To čak nije riješio ni Kanton Sarajevo. Grad je svojevremeno uložio ogromna sredstva u prečistač u Butilama koji nakon rata još uvijek nije u funkciji.Kanton Sarajevo je za sada jedini u Bosni i Hercegovini riješio problem otpada i raspolaže relativno savremenom deponijom.

Od Euroregije Drina očekujemo stvaranje preduslova za moralnu i ekonomsku obnovu regiona, vraćanju uzajamnog povjerenja između naroda i kultura kao i obnovu i oživljavanje međugraničnih turističkih, kulturnih, umjetničkih… veza između Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore ali i drugih dijelova Evrope. To je pretpostavka za integraciju u EU i podrška kulturnoj različitosti u svim dijelovima Evrope.

Vratimo se ponovo problemu ambalaže, plastičnih boca i kesa koje plivaju Drinom, gornjim Drinskim jezerom iznad Višegrada i jezerom Perućac nizvodno od Višegrada. Većina tog otpada uglavnom završi u Višegradu ili naplažama Srebrenice (BIH), odnosno na lijevoj strani akumulacije jezera Perućac i Bajine Bašte (Srbija), na desnoj strani.

Kampanje čišćenja od strane lokalnih zajednica nisu rješenje problema. Naznake rješenja vidljive su u apelu načelnika Krsmanovića čije su nadležnosti unutar Republike Srpske nažalost veoma ograničene, a unutar susjedne Srbije ne postoje.

Lokalne zajednice valja da potiču razvoj, upošljavanje mladih ljudi i domaćih kapaciteta u okviru svojih mogućnosti koje su definitivno veoma ograničene (zajedno ste jači)alii da potiču izgradnju infrastrukture za  aktivnosti u prirodi, a posebno na vodi,  kao moguće buduće djelatnosti NVO-a, da izrade set smjernica za rad svih HE na području Podrinja, potiču razvoj posredovanja u turizmu, odnosno agencija, da izrade smjernice za državnu upravu i lokalnu samoupravu, smjernice za turističke organizacije i udruženja, smjernice za male proizvođače i dostavljače, kao i smjernice za smještaj i ugostiteljsku djelatnost.

Široki umreženi krug učesnika će upravljati svojim područjima pa i čistiti dijelove prirode radi nesmetanog odvijanja svojih aktivnosti. A možda se sutra u jednom od klubova rodi i svjetski šampion u veslanju.

Ako krenete, od nas imate na naselje jedan kajak dvojac.

DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)