-Eskalacija sukoba na Bliskom istoku je vrlo ozbiljna, a dalji ishod ovisi od odgovora Irana - rekao je za N1 vojni analitičar Marinko Ogorec.

Istakao je kako je "Izrael nema dovoljnih kapaciteta niti mogućnosti da uništi iranske dobro ukopane i dobro utvrđene podzemne objekte" te da je zbog toga zatražio pomoć SAD.

- Kakvi su rezultati same te akcije, za sada je vrlo upitno. Činjenica je da još nije zabilježeno istjecanje veće količine radijacije, zapravo nije zabilježena uopće radijacija kao takva, tako da pitanje je u stvari što je pogođeno, što je uništeno,ali već sam čin ovoga da su se SAD direktno uključile u sukob dovoljno govori -  rekao je Ogorec u Novom danu.

Iran tvrdi da je ranije evakuirao i ispraznio objekte koje su SAD gađale. Ogorec kaže da je Iran bio spreman jer se duže vremena govorilo o uključivanju američkih snaga.

- Svi su očekivali djelovanje SAD na taj prostor. Logično je da će Iranci učiniti sve što je u njihovim mogućnostima da smanje štetu maksimalno koliko je to moguće. Vjerujem da su to napravili, da su izvukli sve snage i sredstva i sve ono što je bilo vrijedno s tog prostora. Na kraju je sam podatak da jedno takvo bombardiranje ne uzrokuje nijednu žrtvu dovoljno govori -  istakao je dodavši da su američke bombe koje su bile bačene vjerovatno napravile ozbiljnu štetu na infrastrukturi koja je pod zemljom.

Svi postavljaju pitanje da li je ovaj napad SAD na Iran početak šireg regionalnog rata ili samo strateška poruka Teheranu. Ogorec kaže da bi moglo biti i jedno i drugo, ali se nada da neće doći do širenja sukoba.

- To je možda pokušaj na neki način promjene režima u Iranu. Međutim, činjenica je da se režimi ne mijenjaju izvana, režimi se mijenjaju iznutra. Ako dostignu određeni stupanj nezadovoljstva naroda sa svojim režimom, oni će ga promijeniti. Ali izvana svaka agresija u stvari konsolidira sustav, konsolidira režim i to je to -  naveo je.

Mnogi se pitaju, a analitičari analiziraju, kakav bi mogao biti odgovor Irana. Ogorec također nije siguran, ali je naveo nekoliko opcija.

- Zavisno od toga što namjeravaju napraviti. Ako namjeravaju zatvoriti Hormuški prolaz, vjerovatno bi to bio najozbiljniji mogući odgovor. Ako bi zatvorili Hormuški prolaz, onda bi to gotovo trećina transfera nafte bila ugrožena i samim time zapriječena. Dok bi se alternativni pravci stavili u punu funkciju. Crveno more je kao žila kucavica za izvoz nafte na svjetsko tržište, dok bi se to zamijenilo s alternativnim smjerovima, proteklo bi izvjesno vrijeme naravno. Za to vrijeme cijene nafte bi otišle doslovno u nebo -  upozorava vojni analitičar.

Istakao je kako je Izrael izvršio direktnu agresiju na Iran.

- To je doslovno agresija jedne suverene zemlje na drugu suverenu državu. I to je neupitno. Zašto je to napravljeno? Zbog iranskog nuklearnog programa koji ide ka obogaćivanju urana ka mogućoj izradi nuklearnog naoružanja. Nigdje, niko to nije garantirao da Iran stvarno raspolaže nuklearnim oružjem. A isto tako se postavlja pitanje zbog čega ide na takvo obogaćivanje urana kojoj je jednostavno jedini cilj proizvodnja nuklearnog oružja. Ima tu dosta nepoznanica, ali sam čin, sam akt, stvara akt agresije jedne suverene zemlje na drugu. To je neupitno -rekao je Ogorec.

Na pitanje da li je cilj "preuređenje Bliskog istoka", dogovara: "Mislim da nije u pitanju samo Bliski Istok. Vidimo da je u pitanju preslagivanje na kompletnoj globalnoj sceni. Govorimo o izgradnji nove arhitekture međunarodne zajednice kao takve. Jalta, vidimo, je završena priča. Treba neka nova Jalta. Trebaju nekakvi novi međusobni odnosi. Trebaju se velike sile ponovo presložiti. Više nisu ni one velike sile koje su formirale Jaltu iste. Vidimo da su u pitanju tri nove velike sile. Četvrta je na putu, mislim na Indiju. Tako da vidimo da je situacija takva da se u svijetu razvija intenzivna multipolarnost."

Želja i težnje SAD za očuvanje određenog unilateralizma koje su imale nakon raspada blokovske bipolarizacije i urušavanja SSSR-a, nisu nestal, smatra on.

- Znači tada su ostale jedina vodeća svjetska sila. Međutim, sada vidimo da ih ima sve više i više. Nema unilateralizma s kojim su Sjedinjene Američke Države raspolagale nakon urušavanja blokovske bipolarizacije. Bliski Istok je 'zahvalno' područje jer je to turbulentno područje praktički od stvaranja država od 1948. godine. U svakom slučaju govorimo da je to vrlo turbulentno područje bilo još nakon Prvog svjetskog rata i ostalo do današnjih dana. Turbulentno kao takvo i zahvalno za sve ove eksperimente preslagivanja na međunarodnoj sceni - naveo je.

- Iran je sam - tvrdi ovaj vojni analitičar dodavši da su podrška Kine, Pakistana, Turske i Rusije samo deklarativne.

- Mislim da se te zemlje neće angažirati na ovaj način na koji će se SAD angažirati kod Izraela. Kad govorimo o odnosima Izraela i SAD-a, tu vidimo da su u pitanju apsolutni strateški saveznički odnosi koji nijedna druga zemlja u tom prostoru nema sa ostalim zemljama. Kratko rečeno, SAD su uvijek naupitni strateški saveznik Izraelu i što god Izraelu bude trebalo, oni će pomoći - ističe.

Posljedica napada na Iran, smatra Ogorec, i uključivanje SAD u sukob, mogle bi natjerati Iran da nastavi s nuklearnim programom.

- Iran je shvatio da jedino može biti siguran ako proizvede nuklearno oružje i posjeduje takvo oružje. Kada bi ga imao, ne bi mogao biti predmet napada. Ne smijemo zaboraviti da Izrael ima takvo oružje. Nuklearne sile ne ratuju međusobno jer ako bi ratovale znamo kako bi se završilo. Vidim oi u praksi. Ne tako davno završeni sukob između Pakistana i Indije - započeo je kao incident i završio za nekoliko dana u granicama Kašmira - zaključio je Ogorec.

(DEPO PORTAL/af)