Knjigu (496 str.) predstavili su povjesničar Neven Budak, lingvist Ivo Žanić te autor.
Parafrazirajući izreku britanskog povjesničara Erica Hobsbawma da povjesničar mora podsjećati svoje sunarodnjake na ono što žele zaboraviti, Budak je rekao kako se Lovrenović kroz svoj znanstveni rad bori protiv ustaljenih mitova na kojima je sazdana svijest o našoj povijesti.
Napominjući da se u knjizi Lovrenović na novi način bavi pitanjima bosanskog srednjovjekovlja, osvrnuo se na autorovu raspravu o sakralizaciji bosanskog kraljevstva i nastojanjima da se bosanski vladari učine svetima po uzoru na zapadne i pravoslavne vladare. "Tu Lovrenović otvara pitanje kulta sv. Grgura Čudotvorca, ulogu njegova kulta te kakve to veze ima sa sakralizacijom kraljevstva i dinastije", napomenuo je.
Budak je istaknuo da se autor u knjizi "obračunava s povijesnim mitovima" o srpskom karakteru BiH, da je BiH oduvijek bila dio hrvatskog etničkog teritorija, o kontinuitetu bosanskohercegovačke državnosti, o Bogumilima te mitu o idealnom suživotu u BiH.
Uz to, dodao je, Lovrenović analizira i jezik isprava Crkve bosanske u kojima pokušava odgonetnuti vjerske i kulturne utjecaje koji su se prelamali u BiH te našli odraz u jeziku tih isprava.
Govoreći o istraživačima bosanskohercegovačke prošlosti koje je autor prikazao (Srećko M. Džaja, fra Julijan Jelenić, Lajos Thalloczy te fra Anto Knežević), Budak je kazao da ih je Lovrenović odabrao zbog objektivnosti, kritičnosti i borbe protiv ustaljenih mitova.
"Knjiga donosi brojne stručne priloge vezane uz pitanja medievistike, ali otvara i mnoga pitanja naše suvremenosti", istaknuo je.
Osvrćući se na stil i jezik u Lovrenovićevim djelima, Žanić je rekao da on u svojim esejima i polemikama - u kojima, kako je rekao, raskrinkava manipulacije, mitomanije i stereotipe - oblikuje žive i dinamične rečenice koje zarobe čitatelja. Uz to, smatra, stvara "forme, izraze i metafore koji odzvanjaju kao da dolaze iz dubina narodne mudrosti".
Lovrenović je rekao da je nakon 1989. godine u svijetu i Europi došlo do promjena nakon kojih stvari više nikad neće biti iste. "Dogodile su se promjene, ratovi i neumitna razočaranja. Iz tih razočaranja, u odnosima Hrvatska - BiH, trebalo bi pokušati nešto naučiti", kazao je.
Dubravko Lovrenović profesor je na Odsjeku za historiju sarajevskog Filozofskog fakulteta. Objavio je brojne znanstvene radove posvećene bosanskom i europskom srednjovjekovlju te više knjiga - "Na klizištu povijesti - Sveta kruna ugarska i Sveta kruna bosanska (1387. - 1463.), "Povijest est magistra vitae", "Stećci, Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka" i druge.
Knjigu su objavili izdavači "Dobra knjiga" iz Sarajeva te "Synopsis" iz Zagreba.
(FENA, DEPO PORTAL, BLN MAGAZIN/md)