GDJE ĆE SE RATOVATI

Mapa svjetskih konflikata u 2012. godini

Arhiva 21.04.12, 09:30h

Nakon godine koja je donijela Arapsko proljeće i promjene decenijskih režima u zemljama sjevera Afrike, prve mjesece 2012. obilježio je prije svega nastavak sukoba u Siriji, gdje trupe predsjednika Bashara al Asada vode sada već građanski rat sa pobunjenim pripadnicima vojske koji su stali uz opoziciju. Napeto je i na Korejskom poluostrvu, u odnosima Izraela i Irana, kao i u Južnoj i Srednjoj Americi gdje vlasti bore sa narko-klanovima koji međusobno vode bespoštedni rat.

Mapa svJetskih konflikata u 2012. godini

U Siriji nema nagovještaja promjene situacije koja je po tvrdnji SAD i zapadnih saveznika neizdržljiva, dok po Rusiji i Kini, koje se protive uvođenju novih sankcija Asadovom režimu, ne smije biti stranog miješanja u pokušaj regularnih vlasti da obuzdaju pobunu.

Sirija tako nije postala nova Libija, gdje je ubrzo nakon lokalnog ustanka protiv Moamera el Gadafija uslijedila zapadna vojna intervencija koju su predvodile Velika Britanija, Francuska i SAD, uz pomoć drugih zemalja.

Ishod je bilo ubistvo libijskog vođe, a ta zemlja sada sve više klizi u scenario raspada na tri istorijske regije, dok pomoć iz svijeta izostaje. Plemenski narod Tuarezi, koji su se u Libiji borili protiv Gadafija, prenijeli su naoružanje iz tog konflikta u Mali, da bi nakon vojnog udara u toj zapadnoj afričkoj državi ovog mjeseca osnovali državu Azavad na sjeveru Malija, koju niko još ne priznaje.
 
Napadi pirata

Više pomorskih puteva u svijetu i dalje se nalazi pod pretnjom pirata, koji su i dalje najbrojniji u Adenskom zalivu kod obala Somalije i u Malajskom tesnacu između Malezije i Indonezije, dvije zemlje koje i same imaju napete odnose.

Ovog mjeseca je bilo ozbiljnih tenzija i između Sjeverne i Južne Koreje, zbog ispaljivanja sjevernokorejske rakete dalekog dometa za koju je Pjongjang tvrdio da nosi satelit namjenjen unapređenju poljoprivrede. Seul se uz podršku SAD, Japana i drugih američkih savezniak na Pacifiku protivio ispaljivanju rakete, navodeći da predstavlja nuklearnu prijetnju u najavi, što je dodatno razbjesnelo novo sjevernokorejsko vođstvo na čijem čelu je Kim Džong Un, sin pokojnog Kim Džong Ila.

Pacifički region sve više postaje i poligon za odmjeravanje snaga SAD i Kine, pa Vašington svoju pažnju seli iz Evrope i Azije u to područje.

Najava američkog povlačenja iz Avganistana izgleda je ohrabrila talibane u toj zemlji koji su pojačali napada na savezničke snage, pravdajući ih i monstruoznostima koje su američki vojnici nedavno činili nad lokalnim stanovništvom.

SAD pažljivo prate i razvoj situacije oko nuklernog programa Irana, za koji Teheran tvrdi da je civilnog karaktera, dok Izrael strahuje od taoga da Iran ne postane nuklearna sila i želi da to spriječi preventivnim napadom za koji još uvijek nema podršku Amerike.

 

Blic, DEPO-BL!N/đk