- Nisam psihijatrijski slučaj i kazneno sam odgovoran, rekao je Breivik na suđenju.

- Kad se vidi nešto tako ekstremno, može se pomisliti da je riječ o ludilu, no nužno je razlikovati politički ekstremizam od ludila u kliničkom smislu te riječi, izjavio je.

Breivik je ubio 69 osoba na otoku Utoyi na kojem se održavao skup mladeži norveške vladajuće Laburističke stranke, nakon što je u kvartu Osla u kojoj se nalaze institucije vlade ostavio bombu u kombiju u čijoj je eksploziji poginulo osam osoba.

- Bio sam gotovo prestravljen. Užasno sam se bojao. Zapravo to nisam želio učiniti, ispričao je, govoreći o dolasku na otok u policijskoj odori i s puno oružja. Ubrzo potom je počeo pucati, ubivši stražara, policajca koji nije bio na dužnosti i direktoricu kampa Monicu Bosei.

- Podigao sam ruku i pucao mu u glavu, opisao je Breivik na sudu svoje prvo ubistvo.

- Neki su se pravili mrtvi i njih sam morao dokrajčiti hicem u glavu, nastavio je.

Stanje mentalnog zdravlja desničarskog ekstremista, koji je u prvom psihijatrijskom vještačenju proglašen nesposobnim da za svoja zlodjela kazneno odgovara, da bi drugo vještačenje pobilo taj zaključak, ključno je pitanje sudskog postupka koji je počeo u ponedjeljak i trajat će 2,5 mjeseci.

Bude li proglašen nesposobnim za kaznenu odgovornost, prijeti mu doživotni boravak u psihijatrijskoj ustanovi, a u slučaju kaznene odgovornosti mogao bi dobiti maksimalnih 21 godinu zatvora, što se može produljivati onoliko dugo koliko ga se bude smatralo opasnim za društvo.

(FENA/em)