Razgovarala: Jasna Fetahović                 Dani       Foto: DEPO portal

Prošla je godina otkako je formirana Federalna vlada. Kako ocjenjujete tih 12 mjeseci?

Pa možda ja nisam prava osoba za govoriti o tome šta se sve promijenilo u ambijentu Federacije BiH otkako je u martu prošle godine formirana Vlada. Ali, sasvim je izvjesno, kada analiziramo period koji je iza nas, kako smo ipak napravili značajne pomake u odnosu prema građanima cijele FBiH. Federalna vlada, a na to nam i ukazuju, sve probleme naziva pravim imenom, ne plašimo se uhvatiti u koštac sa svim tim stvarima koje opterećuju našu svakodnevnicu i našu stvarnost i da smo pokrenuli neke značajne stvari kada je u pitanju spas jednog velikog broja radnih mjesta u FBiH.

Dajte nam neki konkretan primjer.

Recimo, prilično je nezapaženo prošla činjenica da su u Zavidovićima 1.054 radnika Krivaje dobili platu. Platu koju su sami zaradili i koja je najniža bila oko 350 KM. Doduše, nisu svi dobili taj iznos, nekima je umanjen za akontaciju koja im je ranije isplaćena. Znači, to je jedan od konkretnih primjera rada Federalne vlade – pokušaj spašavanja velikih privrednih sistema sa velikim brojem uposlenika, poput Krivaje, poput Konjuha... Znači, Vlada se uhvatila u koštac sa tim problemima, svjesna rizika da već sutradan može biti najkrivlja ukoliko to ne uspije. Druga stvar s kojom se Vlada uhvatila u koštac jeste regulisanje odnosa u energetskoj djelatnosti, donijeli smo set zakona iz te oblasti i jedan dio njih je već u parlamentarnoj proceduri. Pripremamo i set zakona kojim ćemo olakšati investicije u FBiH. Također, jedna od ključnih zakonskih osnova za borbu protiv kriminala i korupcije jeste zakon koji će omogućiti i dati alat nadležnim institucijama, odnosno zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine.

Kada kažete da je jedan od prioriteta Vlade FBiH spašavanje velikih preduzeća, šta ćete uraditi za Hidrogradnju? Radnici te kompanije praktično ne napuštaju prostor ispred sjedišta Vlade FBiH, nisu dobili između 10 i 20 plata, u prošloj godini gubitak je bio 11 miliona.

Vlada je, mislim, već poduzela sasvim dovoljno. Mi nemamo nikakve dileme da treba pomoći Hidrogradnji. Kad je u pitanju Hidrogradnja, upravo zahvaljujući intervencijama Vlade Federacije BiH, ona ima potpisane ugovore vrijedne 16,5 miliona KM sa JP Autoceste FBiH. Od toga su realizovali neka dva miliona KM. Trenutno imaju pet aktivnih gradilišta na kojima rade i na kojima su u zakašnjenju od 40 do 120 dana. A svaki drugi dan koriste priliku da ukazuju na određene nepravilnosti i nezakonitosti. To su ljudi koji su izvarani, to je firma u kojoj je vladao kriminal, u kojoj se nije znalo ni ko pije ni ko plaća. Ali, to ne može biti predmet Vlade niti radnika.

Ali, Vlada može zatražiti da se provjeri šta se u Hidrogradnji dešavalo.

Mi želimo da nadležne institucije ispitaju kriminal i oni koji su za to odgovorni budu izvedeni pred lice pravde. Ali, od radnika tražimo da rade i stvaramo im ambijent da počnu živjeti od svog rada, da privređuju i zarađuju. Nažalost, postoji jedna grupa radnika kojima se ne radi, koji imaju neke druge poslove, a kad im tih drugih poslova ponestane, onda organizuju proteste. Postoji velika grupa radnika Hidrogradnje kojima treba plata i koji žele da rade. Vlada FBiH je preko Razvojne banke osigurala sredstva koja su data Hidrogradnji da isplati dio duga prema radnicima i kupi potrebne materijale kako bi mogla nastaviti s radom, jer su avansna sredstva isplaćena od ugovora o kojima sam govorio, potrošili. Ja mislim da je to od Vlade dovoljno, a nečiju krivicu i odgovornost treba ispitati. I ja sam već zatražio dokumentaciju koja će se predati nadležnim tužilaštvima. Postoje jasne indicije da radnici opravdano ukazuju na kriminal i to treba istražiti pravosuđe.

I Krivaji ste obećali pomoć.

Krivaja nije u istom paketu kao Hidrogradnja. Krivaja ide kroz program Federalnog zavoda za zapošljavanje gdje se odvaja jedna posebna linija za očuvanje radnih mjesta u Krivaji. Ono što je interesantno za Krivaju jeste da nakon početnih burnih razgovora do ovog trenutka veliki broj radnika i sindikat Krivaje pokazuju veliku odgovornost prema svom preduzeću i solidarnost. Postoje i oni koji su posljednji protestovali, to je grupa od 167 radnika i oni imaju svoja prava i ne pada mi na pamet da ih isključujem. Mi smo im ponudili da dijele sudbinu ostalih radnika, da se vrate na posao i rade. Nikome nije u interesu da Krivaja propadne, jer bi to bila smrtna presuda za Zavidoviće.

Prošlog petka održan je Nadzorni odbor Bosnalijeka. Ignorisan je zahtjev Vlade FBiH da NO raspravlja o smjeni generalnog direktora Edina Arslanagića i kompletne Uprave. Šta ćete sada učiniti po ovom pitanju?

Ma, bilo je jasno uoči sjednice Nadzornog odbora da se neće govoriti o smjeni Uprave Bosnalijeka. Bilo je to jasno po ponašanju predsjednika Nadzornog odbora Veljka Trivuna, člana NO dr. Abdul – Umida Šalake i, predstavnika libijskoj kapitala (Abdulhakin Mohamed Al Misurati op. a.), koji je od nekud pojavio i za kojeg, usput rečeno, postoje indicije i naznake da ne uživa povjerenje aktuelne vlasti u Libiji. Dakle, pošto smo mi očekivali takav scenarij, Vlada Federacije je podnijela inicijativu da se zakaže Skupština dioničara na kojoj ćemo zatražiti smjenu Nadzornog odbora i Uprave Bosnalijeka. Za sve nezakonitosti koje, evidentno, postoje u Bosnalijeku, više ne krivimo samo Upravu već i dio članova Nadzornog odbora.

Koje tačno članove?

Pa ove koje sam već spomenuo, ovu trojicu koji praktično stoje iza Uprave i koji su osigurali da ta Uprava i dalje može raditi na obezvređivanju Bosnalijeka i prikrivanju onoga što se do sada radilo.

Obzirom da je Veljko Trivun potpisao ugovor kojim Arslanagiću osigurava milion KM u slučaju da dobije otkaz, šta će se desiti ako Arslanagić bude smijenjen, šta će biti s tim ugovorom?

Ja ugovor nisam vidio, ali pretpostavljam da ne garantuje osiguranje u svakom slučaju. Dakle, ako ste radili neke kriminalne radnje, za što pretpostavljamo da je urađeno u Bosnalijeku, mislim da tad ugovor ne garantuje osiguranje. Mada, sve je moguće... U svakom slučaju osporit ćemo tu odredbu, ukoliko bi bilo tako.

Kako napreduje istraga Finansijske policije u Bosnalijeku?

Ne bih govorio o tome sada. Mi redovno komuniciramo. Čak su i inspektori iznenađeni dokle je išao nivo neodgovornosti, bahatosti, kriminalnih radnji u Bosnalijeku. Toliko za sad, jer u interesu istrage ne mogu više reći o tome šta je otkriveno.

Vi ste javnost već informisali da je Edin Arslanagić angažovao privatne detektive da prisluškuju vas i ministra Erdala Trhulja. Ko vas je pratio, možete li otkriti više detalja?

Ma nema tu nekih posebnih detalja. Kad sam krenuo u ovaj posao, bio sam spreman na svašta nešto. Imali smo saznanja, jasno nam je rečeno da je angažovana detektivska kuća da prati ministra Trhulja i mene, kako bi nas u javnosti diskreditovali. Mogli ste primijetiti da je puno toga demantovano, ali to nije.

Finansijska policija FBiH detaljno je istražila poslovanje Razvojne banke FBiH i otkrila brojne neregularnosti i nezakonitosti u radnjama njezinog direktora Ramiza Džaferovića. Upravo ste Vi kao zastupnik Federalnog parlamenta u to vrijeme najglasnije tražili raspravu o poslovanju RB-a i smjenu Džaferovića. On je i danas direktor Razvojne banke. Šta se dogodilo?

Nije se dogodilo ništa spektakularno. Neka moja prva pozicija je bila da ta saradnja u startu nije moguća. Međutim, rezultati izbora jednostavno utiču i na taj dio. Moram napomenuti da ništa od toga o čemu se govorilo nije dobilo svoj epilog na sudu niti je pravosnažnom presudom utvrđeno kao takvo. Moram reći da u ovom trenutku imam vrlo korektnu saradnju sa direktorom Razvojne banke i da ni u komunikaciji ni u radu nemamo problema. Ali, ova Vlada je opredijeljena da svako za koga se utvrdi da je radio kriminalne i nedozvoljene radnje mora za to odgovarati. Tako i premijer i direktor Razvojne banke.

Dani su u dva navrata pisali o rastrošnosti direktora Međunarodnog aerodroma u Sarajevu. Kanite li provjeriti te navode?

Ti će navodi biti ispitani i provjereni, kao što se provjeravaju i sve druge slične informacije.

Prije nekoliko dana predstavljen je zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Govori se i o osnivanju agencije po uzoru hrvatski USKOK.

To nije predviđeno u samom zakonu. Zakon govori samo o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelima i predviđa agenciju koja bi raspolagala tom imovinom. Od svih ljudi iz struke dobili smo samo pohvale. Zajednički smo došli do zaključka da još više tužilaštva zatrpavamo obavezama. I onda smo došli do ideje o osnivanju agencije poput USKOK-a u Hrvatskoj ili Specijalnog tužilaštva u Srbiji. Prema trenutnom stanju u zakonodavstvu FBiH moguće je formirati sličnu agenciju. Paralelno radimo na pripremi tog zakonskog propisa, kao i propisa o zaštiti prijavljivača korupcije, kako bismo tu cjelinu zaokružili.

Šta bi onda bio posao Finansijske policije i pravosudnih institucija?

Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine bi reafirmisao ulogu Finansijske policije, dao joj na značaju i statusu. Jer nalaz Finansijske policije bi u toj varijanti imao snagu dokaza u krivičnom postupku, što sad nije slučaj. Naime, ako Finansijska policija sada radi kontrolu bez naloga tužilaštva, njen nalaz nema snagu dokaza u krivičnom postupku, nego tužilaštvo nakon što to prihvati mora ponovno nekog angažovati da to ispita. Ovim novim zakonskim rješenjem je reafirmisana Finansijska policija. Sasvim izvjesno Finansijska policija mora imati svoj status.

Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je prijedlog Zakona o reviziji privatizacije. Tekst je drugačiji od onog koji je usvojen u Predstavničkom domu. Koliko drugačiji?

Predstoji nam da provedemo proceduru kroz Predstavnički dom. Razlika između dva teksta je neznatna. Ukinut je jedan dio amandmana koji je bio usvojen u Predstavničkom domu i koji je bio uslov da su zastupnici iz SDP-a tada glasali za zakon. U načelu mislim da svi oni koji iskreno ulaze u ovu priču nemaju razloga da budu protiv bilo kojeg rješenja koje će dovesti do revizije privatizacije. Nju ne treba provoditi selektivno, već jednako prema svima.

Usvojen je amandman Mire Ljubijankić koja je predložila da se revizija izvrši za sva preduzeća u kojima je vlasnička struktura promijenjena i prije 1997. godine. Je li taj amandman prihvaćen pod pritiskom SBB-a i Dnevnog avaza, koji je pisao da ga treba prihvatiti?

Nije bilo pod pritiskom. Zastupnici SBB-a nisu glasali za taj amandman. Nisu glasali za zakon i time su pokazali svoj odnos prema zakonu I reviziji privatizacije. U konačnici, opozicija nije ni dužna da glasa. Ali, stvari treba predstaviti onakve kakve jesu.

Šta je grijeh Dragana Lukača. Je li to što neće da zadrži Dragana Vikića?

To nije grijeh. Vlada je o tome zauzela svoj stav. Nažalost, po Dragana Vikića, pokazalo se da je naš stav ispravan, jer je Federalni fond penzijsko-invalidskog osiguranja odbio zahtjev za penzionisanje Vikića, jer on ne ispunjava uslove za penzionisanje. Dragan Lukač je imao svoju viziju i svoje opredjeljenje. Možemo li to nazvati grijehom? Ja mislim da je on time napravio štetu i sebi i instituciji na čijem je čelu – Federalnoj upravi policije. Jer Vikić je čovjek koji je važio za legendu. Mi to, nažalost, brzo zaboravimo.

Je li na djelu primjena dvostrukih aršina u slučajevima FUP-a i Federalne televizije koja je nezakonito, i to nakon pravosnažne presude u njenu korist, dala otkaz Duški Jurišić?

Duška Jurišić se nije obraćala Vladi Federacije, makar u mom mandatu premijera. Dragan Vikić se jeste obratio. I to je značajna razlika. Ja sam u Parlamentu FBiH govorio da se sudske odluke moraju provoditi i da tu ne smije biti selekcije. E, sad, što mi živimo u takvoj zemlji… I FUP se oglušuje o rješenja onih koji su nadležni da odrede je li neko za penziju ili nije.

Helsinški komitet za ljudska prava vas je više puta pismeno upozoravao na to da se FTV oglušuje o sudske presude.

Pisma do mene nisu došla.

U vašem osiguranju radi Kerim Šabeta, čovjek koji je bio dio kriminalne grupe Ismeta Bajramovića Ćele.

Ne. U mom osiguranju ne radi.

Na jednom TV snimku može se vidjeti Šabeta kako stoji iza Vas.

Čovjek radi u službi za zajedničke poslove. U mom osiguranju rade samo pripadnici Federalne policije.

Znači, u Službi za zajedničke poslove radi čovjek koji je bio povezan sa Ismetom Bajramovićem Ćelom. Je li vam to odranije poznato?

Nije. Pa nisam ga ja ni doveo na posao. Čovjek radi kao vozač u protokolu. Dobro ga znam.

DEPO PORTAL - BLIN/a.k.