Svoja iskustva u spravljanju jela tokom ratnog perioda, dakako i recepte, sa čitaocima Oslobođenja podijelila je Samira Katica - Arnautović, direktorica TEE- FEST-a Sarajevo.

- Agresiju na BiH dočekala sam u Sarajevu sa dvoje male djece, Suada je imala nepunih 6, a Samir 3 godine. U to vrijeme smo živjeli na Vratniku i imali smo baštu u kojoj je bilo nekoliko stabala jabuka, krušaka, trešanja i šljiva. Godine 1992. su šljive rodile da su se grane do zemlje savijale od ploda. Kako smo u kući imali šećera, napravili smo pekmeze i slatko od šljiva koje je trajalo najmanje dvije godine iako nas je bilo puno i dosta toga smo podijelili. Bašta je već aprila 1992. pretvorena u lijehe luka, krompira, mrkve, peršuna blitve. Pa čak i bijelog luka. Ta bašta nas je spasila, jer smo imali koliko-toliko povrća. Moja svekrva, rahmetli Zulejha, uvijek je nabavljala namirnice vrećom: brašna, šećera, a ulje se kupovalo paketima. Taj habitus nam je omogućio da dok nije profunkcionirala humanitarna pomoć, imamo dovoljno osnovnih namirnica. Moj suprug nam je donosio plodove iz prirode; divlje zelje, kiselicu, šipak i sve na šta je nailazio, a ono što nismo imali, nabavljali smo na tržnici. Paketi pomoći koje smo dobijali od rodbine bili su prava atrakcija, pogotovo djeci. Moja majka nam je donosila tikvu i boraniju koju je ona uzgojila u Nahorevskoj, na prvim ratnim  linijama. 

- U februaru 1993. godine rodila se naša kćerka Lejla, koja je bila uključena u UNICEF-ov projekat kao beba i dobivala keks, nekad hapice i mlijeko u prahu. S obzirom na to da ona nije to jela, od tog keksa smo pravili razne recepte.

- Iz ove perspektive naša situacija se čini nemogućom misijom. Bez struje, vode, stakala na prozorima, bez mogućnosti da se snabdiješ svime što ti je potrebno preživjeli smo četiri godine opsade. Trebalo je  donijeti drva, vodu, smisliti šta skuhati za ručak, kako oprati veš, a najvažniji zadatak je bio održati zdravlje; mentalno i fizičko. Da li smo uspjeli? I danas se, kroz projekte koje radim, borim da se negativne posljedice loše prehrane i nedostatka hrane u ratnom periodu, umanje ili eliminišu. Savremeno doba, stres i nedostatak vremena koje svako od nas treba posvetiti sebi, čini mi se prave još veću štetu. Zato mijenjajte svoje navike i čuvajte svoje zdravlje, dok ga još imate, naglašava Samira Katica - Arnautović.

RECEPTI

Kikine pogačice "Ko 10 u čitav somun"

Potkuha se 1 kg brašna sa germom i mlakom vodom, kao za hljeb samo malo mekše i ostavi da tijesto nadođe. Kada nadođe, na brašnu se nakuhaju kolači veličine šake (od 1 kg - bude otprilike 10-12 komada) i razviju se na veličinu somuna. U sredini se udube, a viljuškom malo probodu i ostave da malo odstoje. Dok ove jufke stoje, na tavu se stavi ulje i perke mladog luka začinjene sa malo soli i bibera, to se dinsta sa malo vode da ima safta.
Pogačice pržimo na ulju koje smo zagrijali (ni previše ni premalo), a kada su ispržene, ostavimo ih u đevđir da se ocijedi višak masnoće i u onu udubinu na sredini stavimo dinstani luk. (Ovaj recept je od rahmetli Šefike Kike Burđević, koja nas je učila kako da se borimo sa ratnim nestašicama i da našoj prehrani dodamo malo mašte)

Bombice

Keks, onaj drveni, samelje se i pomiješa sa mlijekom u prahu koje razmutimo u malo vode i sa kakaom. Od dobivene smjese prave se okruglice.
Na isti način smo pravili tortu ala marcipan, s tim što se naprave bijela i crna smjesa i reda na tacnu: red crne, red bijele, pa se dobije izgled marcipan torte. Ako se zadesi koja grožđica ili orah ili kokos to je prava gozba.

Pite - tu je bilo veliko šarenilo

Od riže koje je bilo najviše pravili smo sirnicu, burek i krompirušu. Potkuhaju se jufke od brašna i vode sa malo ulja, riža se dobro raskuha i ako hoćeš sirnicu, onda dodaš mlijeka u prahu i malo sirćeta, ako imaš ikar mesne konzerve, onda riži dodaš ikar, luka i bibera i to je burek, a ako nema ikara, sa lukom i biberom imaš krompirušu.

Sa mlijekom u prahu pravili smo i zgužvanu pitu: Potkuha se 10-15 jufki malih (sve ovisi kolika je tepsija), a u veliku posudu se zamuti mlijeka u prahu sa vodom i ako ima koje jaje, onda je to pravo dobar recept.

Razviju se jufke - manje i onako cijele ubace u smjesu i odmah izvade i redaju na tepsiju, dok ima jufki. Svaka jufka se malo pomasti. Kad se jufke poredaju, ostatkom smjese se zalije. Ova zgužvana pita je izuzetno ukusna.

MAMINA SVESKA RATNIH RECEPATA

Jedna naša čitateljka je pronašla maminu svesku ratnih recepata pod nazivom "Ratni kuhar 1992, 1993, 1994, 1995". Imaju čak i poglavlja namazi, glavna jela, kolači. Pod namazima se nalaze recepti za paštete (pašteta 1, 2, 3, 4, 5, zavisno od toga da li se stavlja prezla, grah, brašno ili germa), majoneze, sireve (sir 1, 2, 3, 4, zavisno od toga koliko dana sir treba da odstoji, a u osnovi svakog sira nalazi se riža). Najfascinantniji je dio koji se odnosi na eurokrem jer mama ima 6 različitih recepata, ne računajući poseban recept za kinderladu. Čak sam, kaže, našla i recept za lizalo??? (20 dkg šećera, 3 supene kašike vode i 1/2 kesice soka iz lanč-paketa. Sve pomiješati, kuhati 3 minute, pomastiti tepsiju, poredati po njoj čačkalice i vruću masu sipati da prekrije oko 1/3 čačkalice) Evo nekoliko:

Sarajevske ratne ružice

Sastojci: za tijesto: 250 g brašna, 1 vrećica kvasca, topla voda, 100 g šećera, kakao; za agdu: 120 g šećera i 100 ml vode.
Priprema: Brašno, kvasac, toplu vodu, šećer zamijesiti i ostaviti da nadođe. Tijesto podijeliti na dva dijela, posuti radnu površinu kakaom i nakuhavati jedan dio po kakau. Zatim razviti svijetlu jufku i staviti po njoj tamnu i urolati u rolat i onda sjeći ružice i peći na 180 stepeni dok ne počnu rumeniti (ali ne trebaju porumeniti). Zalijevati agdom, kako ko voli, za tvrđe, ne zalijevati puno.

Marcipan sa šećerom po želji

Za crni fil potrebno: 10 fildžana mljevenog keksa, 2 fildžana ulja, 2 fildžana vode, 2 supene kašike mlijeka u prahu, 2 kašike šećera.
Za bijeli fil: 4 fildžana mlijeka u prahu, 1 fildžan ulja, 1 fildžan vode i šećera po želji. Zamutiti filove i staviti u pleh prvo bijeli fil, a onda crni. Pustiti da odstoji.

Eurokrem bez mlijeka

Uzeti 10 fildžana vode i 6 fildžana brašna. Dobro izmiješati, staviti na šporet na laganu vatru dok se ne zgusne. Potom dodati šećer. Odvojiti pola smjese, u jednu dodati kakao, i pomiješati dvije smjese u jednu, sipajući ih u zdjelu istovremeno.

Sir od mlijeka u prahu

Četiri fildžana mlijeka u prahu, 4 fildžana vode, 1 fildžan ulja, 1 ratna plastična kašika soli, 1 ratna plastična kašika germe, (ko ima, 1 kašika biljnog mrsa). Sve dobro izmiješati i ostaviti da odstoji.

Ratna pica

Za tijesto: 200 grama brašna, 2 kašike germe, 1/2 kašike soli, 1/2 kašike šećera, 2 supene kašike ulja, 1/2 kašike mlijeka u prahu. Peći na laganoj vatri. Paradajz-sos: Pomiješati kašiku mljevene crvene paprike u šolji vode, dodati kašičicu ulja i pustiti da provri. Ako ko ima, dodati začina.
Na pizzu staviti ko šta ima, ide ratni sir, ali može i preprženi ikar, može mesni doručak, može riba, a najbolja je haringa u crvenom sosu.

Ratna pašteta

Uzeti 7 kašika ulja i 7 kašika brašna. Propržiti. Dodati "mesni doručak" ili ribu i 1/4 litre vode te miješati na tihoj vatri. Dodati od začina i povrća ko šta ima - ko ima, može dodati i malo sirćeta.

Ratna torta

Za tijesto: 240 grama brašna, 120 grama ulja ili još bolje, ko ima, biljnog mrsa, 220 grama šećera, 1/4 litre mlijeka, soda bikarbona (prašak za pecivo), 1 jaje, ko ima. Kada se tijesto ispeče, prepoloviti koru i filovati kremom.
Za kremu: 150 grama šećera, 4 kašike brašna, 1-2 kašike kakaa. Pomiješati sa par kašika hladnog mlijeka, sipati u pola litre toplog mlijeka i miješati dok se ne zgusne. Dodati 150 grama ulja.
PS: Sve se ovo pravi od mlijeka u prahu.

Šnicla od leće

Skuhati jednu šaku leće, izgnječiti je viljuškom. Dodati začine, pet fildžana prezle, ako ima crvenog i bijelog luka, uvaljati u brašno (ili u mrvice samljevenog pečenog hljeba) i peći. Ako je neko slavlje, može se preliti ratnim sirom, ko ima, pomiješati sir sa sitno isjeckanim radičem (lišćem od maslačka).

(Oslobođenje.ba/DEPO/BLIN/em)