Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo Ilustracija: DEPO PORTAL
Država nema 30 milijuna maraka da bi platila dug i nahranila gladna usta obitelji bivših pripadnika Oružanih snaga BiH, a u razdoblju od 2004. do 2010. godine iz proračuna različitih razina u BiH za financiranje političkih stranaka izdvojeno je najmanje 134,7 milijuna maraka, stoji u izvješću Transparency Internationala BiH (TI).
U izvješću koje je napravio TI u suradnji s Fondom otvorenog društva BiH stoji kako podaci iz izvješća političkih stranaka za izbornu 2010. godinu govore kako je ukupni prijavljeni iznos financiranja svih stranaka iznosio 29,7 milijuna maraka, što je za oko sedam milijuna više nego u 2009. U okviru toga, prihodi iz raznih proračuna su iznosili 21,8 milijuna maraka, odnosno 73,4 posto ukupnih prihoda. Iz TI-ja kažu kako podatke za 2011. nemaju jer stranke čekaju zadnji trenutak, odnosno kraj ožujka da podnesu izvješće. Ovo je novac koji je legalno proknjižen, a postavlja se pitanje koliko još milijuna je prošlo kroz crne fondove, razne projekte i “ispod ruke” raznim stranačkim dužnosnicima. Analize kojih je na desetke govore o brojkama, no niti jedna do sada urađena nije dala točnu brojku koliko novca od države dobiju stranke i koliko novca stranke “uberu” iz raznih državnih poduzeća i od pojedinaca koji ih doniraju. Stoga nije ni realno očekivati da izvješća koja daju predstave pravu sliku onoga što imaju i što potroše, navodi TI.
Troše više od prikazanog
O neslaganju brojki govore i izvješća o dobivenom i utrošenom novcu tijekom 2010. i predizbornoj kampanji za opće izbore koja je održana te godine. Analiza proračunskih izdvajanja koju je uradio TI za stranke pokazuje kako je iz federalnog, županijskih i općinskih proračuna u tijeku 2010. izdvojeno 17 milijuna maraka, dok je u Republici Srpskoj izdvojeno oko osam milijuna maraka.
- Vidljivo je da su na razini Federacije BiH mnogo veća izdvajanja, dijelom zbog njezine kompleksnije strukture, a najveći dio javnog financiranja dolazi s nižih razina vlasti, gdje su financiranje i raspodjela sredstava slabije uređeni, stoji u izvješću. Iz TI-ja kažu da je dodatni problem trošenje novca u zastupničkim klubovima u parlamentima gdje je nemoguće pratiti uzimanje novca koji dobivaju klubovi.
Naglašava se i to kako klubovi ne dostavljaju izvješća o utrošku sredstava te da ih nije moguće nadzirati. Posebna priča u 2010. su bili izbori na kojima su stranke, prema preliminarnim tvrdnjama, potrošile više od 10 milijuna maraka. Na tiskanje plakata potrošeno je 1,4 milijuna maraka, na plakatiranje više od 700 tisuća maraka, na troškove tiskanja oglasa i oglašavanje više od tri milijuna maraka, skupove skoro 1,4 milijuna maraka, predizborne materijale skoro 900 tisuća maraka i ostale troškove oko 2,5 milijuna.
Plaćanje pjevača
Najviše je u 2010. trošila Stranka za BiH koja je “spiskala” na izbore 1,6 milijuna maraka, zatim SDP sa 1,3 milijuna, SNSD 1,1 milijun, SDA oko 977 tisuća maraka, SBB oko 700 tisuća, HDZ oko 600 tisuća maraka. Ove brojke su prikazane u izvješćima, no pretpostavlja se da su stranke potrošile mnogo više novca od predstavljenog. Istinitost predstavljenog iz 2010. moći će se vidjeti tek nakon revizija koje će najvjerojatnije biti gotove tek krajem 2013. O tome da se troši više novca nego se predstavi, govori i podatak da je SNSD još 2008. potrošio više od dva milijuna maraka nego im je bilo dopušteno i nego što su predstavili.
O neslaganju podataka govore i informacije agencije za praćenje medija Kliping BH. Deset stranaka je tijekom predizborne kampanje na oglašavanje na televiziji i u tisku utrošilo više od 3,5 milijuna maraka, od čega je samo u posljednjih sedam dana potrošeno dva milijuna. Procijenjeni troškovi za vanjsko oglašavanje (billboardi) iznose više od tri milijuna maraka pa prema tome ukupni troškovi samo za ovih deset iznose gotovo šest milijuna, pri čemu ovo nisu ukupni troškovi, jer nisu uračunati predizborni skupovi, plakati itd.
Podaci ukazuju na to da je na oglašavanje u tisku i na televiziji najviše utrošila SDA i to gotovo 900 tisuća maraka, zatim SBB sa oko 800 tisuća te SNSD oko pola milijuna maraka.
Mizerna primanja pjevača
Zanimljiv je i podatak koliko su stranke davale za “uveseljavanje” naroda, odnosno na honorare estradnih zvijezda koje su ih pratile po predizbornim skupovima. Po nekim procjenama, bh. zvijezde pjevale su za minimalac iako je poznato da su im isplaćivani znatno veći honorari. Tako je, primjerice, HDZ BiH u financijskom izvješću naveo da je sa 120.000 maraka organizirao 31 skup na kojem su nastupile 15 puta članice grupe Feminem, 16 puta Ivan Mikulić, 8 puta Mate Bulić, 4 puta Posebna vožnja te Ine Tadić i Hercegovački bećari, Ivana Marić, Marin Previšić i Širokobriješki dukati. Isti primjer dala je i Stranka za BiH, pa je sa 225.804 marke pokrila troškove 5 nastupa Hanke Paldum, 5 koncerata grupe Regina i 4 koncerta sastava Mostar Sevdah Reunion i uz to su organizirali 50 skupova. Također, SDA je za sve svoje skupove zajedno izdvojila oko 120.000 maraka, a nastupali su pet puta Hari Varešanović, zatim Halid Muslimović, Edin Talović, Amira Medunjanin, Kenan Mačković, Eldin Huseinbegović. I SNSD je na svojim tribinama ugostio dva puta Svetlanu Cecu Ražnatović, pri čemu je prijavio ukupne troškove od 169.018 maraka, iako je prema medijskim izvješćima samo za jedan nastup ove pjevačice potrebno izdvojiti oko 100.000 eura. Uz to, za spomenuti novac SNSD je organizirao i više od 60 skupova. Pored spomenutih, u izvješću su navedene i brojne druge informacije o nelegalnostima bh. stranaka koje su uglavnom i danas na vlasti. Iako ovo nije prvi puta da se susrećemo sa zastrašujućim podacima, iz TI-ja poručuju kako ustvari zakonski okvir pruža određenu osnovu za sprječavanje zloporaba pri financiranju političkih stranaka. Kao jedini lijek preporučuju izmjene postojećih zakona i uvođenje više monitoringa, što, naravno, u BiH neće proći, ako se zna da zakone donose oni koji bahato i netransparentno troše novac namijenjen građanima BiH.
Dnevni list/DEPO PORTAL - BLIN/a.k.