Piše: Đorđe Krajišnik

Da je iznenađenjima nikada kraja te da se u medijskom svijetu BiH može desiti ono što se jako rijetko bilo gdje drugdje dešava uvjerio me ovih dana kolumnista i urednik Nezavisnih novina Dragan Jerinić. On u svojoj posljednjoj kolumni objavljenoj u Nezavisnim pod nazivom Bitka za prošlost obrađuje temu rehabilitacije Draže Mihailovića i četništva koja je posljednjih dana umnogome uzburkala regionalnu javnost, te izazvala niz reakcija i povukla niz pitanja kako o odnosu zvanične Srbije spram četništva, tako i pitanja koja se tiču sve intezivnijeg porast istorijskog revizionizma u našem regionu.

Jerinić svoju kolumnu započinje razgovorom koji je nedavno u Zagrebu vodio sa istaknutim jugoslovenskim rediteljem Veljkom Bulajićem, u kojem  je, kako piše, Veljka ubjeđivao u neistinitost glasina da se u RS ne prikazuje njegov film Kozara zato što je glavni partizanski komadant prikazan kao musliman. Što zaista nije tačno jer se antifašistički filmovi u oba bosanskohercegovačka entiteta redovno, putem javnih servisa, emituju čim se zato ukaže dobar povod - godišnjica neke bitke, stradanja i svih godišnjica iz opsega narodnooslobodilačke borbe. No, ostavićemo po strani sada taj segment teksta i nećemo ulaziti u tumačenje odnosa spram antifašizma u našim medijima i okorišćivanja istim zarad podizanja čitanosti i gledanosti.

Ovdje ćemo samo kratko ukazati na jednu anomaliju, u inače zaista pristojnom i hrabrom, tekstu Dragana Jerinića. Tačnije, ukazati na njegovo izbjegavanje da se stvari i osobe imenuju pravim imenom i prokažu u svom nacističkom i ekstremističkom mračnjaštvu.

Jerinić u srednjem dijelu svog teksta piše: "Republika Srpska, kao društvo, je raskrstila s tim istorijskim nedoumicama stavljajući četništvo tamo gdje mu je i mjesto, a njegujući antifašističku borbu ovdašnjih partizana. Ipak postoje pojedinci i grupe koji svojim navodnim četništvom pokušavaju promijenitu ukupni ambijent i potrebno je da aktuelna vlast zakonski reguliše, tačnije sankcioniše njihovo djelovanje."

Gospodinu Jeriniću ćemo u cilju istine i imenovanja stvari pravim imenom postaviti samo par pitanja, na koja ne očekujemo odgovor jer pitanja sam za sebe već dovoljno govore:

- Kako je Republika Srpska kao društvo raskrstila sa četništvom i smjestila ga tamo gdje mu je i mjesto, a mjesto mu je na smetljištu istorije, kada Drago Kalabić, poslanik SNSD-a, u Paralmentu BiH javno iznosi stav da je ponosan na svoje četničko porijeklo, te da je prokazivanje četnika kao nacističkih sluga samo komunistička propaganda?

- Kako je Republika Srpska kao društvo raskrstila sa četništvom i smjestila ga tamo gdje mu je i mjesto, a mjesto mu je na smetljištu istorije, kada u gore pomenutom Parlamentu, gore pomenuti Kalabić i drugi poslanici vladajuće stranke u RS, Dodikovog SNSD-a, već godinama obaraju Zakon o zabrani djelovanja neonacističkih, fašističkih i drugih ekstremno desničarskih organizacija?

- Kako je Republika Srpska kao društvo raskrstila sa četništvom i smjestila ga tamo gdje mu je i mjesto, a mjesto mu je na smetljištu istorije, kada je dozvoljeno da se u selu Draževina nadomak Višegrada podigne spomenik četničkom komadantu Draži Mihailoviću?

- Kako je Republika Srpska kao društvo raskrstila sa četništvom i smjestila ga tamo gdje mu je i mjesto, a mjesto mu je na smetljištu istorije, kada je u novembru prošle godine, centrom Banjaluke, povodom obilježavanja  93. godišnjice ulaska srpske vojske u ovaj grad 1918. godine, promarširala ravnogorska četnička garda sa svom pratećom ikonografijom i muzičkom pratnjom?

Napominjemo, ovo su samo neka od pitanja koja pokazuju da RS, ne da nije raskrstila sa četničkom ideologijom i smjestila je tamo gdje joj je i mjesto, već da se u ovom bh. entitetu četništvo njeguje i čuva više nego li antifašizam. Ovakvih pitanja, istina, moglo bi se postaviti pregršt, ali da čitaoce ne bismo dodatno zamarali i ovih nekoliko je sasvim dovoljno da pokažemo ono što nam je bio cilj.

BL!N MAGAZIN