Da li ste žedni? Ako ste danas bili u prilici da popijete barem jednu punu čašu čiste pijaće vode, smatrajte se srećnim. Prema navodima Svjetskog savjeta voda, jedan od šest ljudi na planeti danas nema pristup pijaćoj vodi – to znači da je 1,1 milijarda ljudi na našoj Zemlji žedna, a ta brojka neprestano raste.

Ako se pitate kako je moguće da nestašica vode može biti problem na planeti čije su dvije trećine njome prekrivene, uzmite u obzir sljedeće: 40 odsto svježe vode na svijetu zarobljeno je unutar 55 hiljada glečera, lociranih visoko na Himalajima.

Pitanje koje se samo od sebe nameće jeste kako tu vodu izvući iz glečera? Do sada je taj problem priroda (ili mi, zavisi kako na to gledate) rješavala sama. Naime, zahvljujući globalnom otopljavanju, glečeri su se topili i voda se slivala u podnožje planine. Ali, pošto se oni sada tope nezabilježenom brzinom, počeli su da predstavljaju ogromnu opasnost za sela i gradove koje leže na sedam rijeka u koje se glečeri slivaju.

Kako iskoristiti vodu iz glečera?

“Hvatanje” ovih tokova na način koji će zaštiti azijsko stanovništvo koje obitava u ugroženim područjima, istovremeno čuvajući neprocjenjivu pitku vodu, inspirisalo je tim kineskih dizajnira da osmisle naučno-fantastične vodotornjeve koji mogu imati naučno-realističnu primjenu.

Himalajski vodotornjevi, koji pomalo podsjećaju na staništa na Kaminu, planeti na kojoj je u drugoj epizodi “Ratova zvijezda” stvorena armija klonova Galaktičke republike, skladištili bi vodu u šest stabljikolikih cijevi, a onda je propuštali kada se prirodni tokovi na zemlji u podnožju iscrpe. Dizajneri kažu da bi ovi “neboderi” skupljali vodu tokom kišne sezone, prečišćavali bi je, zamrzavali u led i čuvali je za buduću upotrebu.

- Na samom dnu ove strukture, oko šest upletenih vodenih cevi, nalazi se transportni sistem koji reguliše distribuciju svježe vode za gradove i sela u podnožju. Savijeni kanali povezivali bi planinu sa selima, ali bi posjedovali i pruge za prevoz robe i putnika – kažu dizajneri.

Ovo zvuči kao odlična ideja, i svakako je da bi odgovorila na potrebe sa kojima se suočavaju oni koji žive na i oko Himalaja, ali prije nego što se bilo šta pokrene s mrtve tačke, dizajneri moraju da kažu kako su zamislili izgradnju ovih tornjeva na nepristupačnom terenu najvišeg planinskog vijenca na zemljaskoj kugli.

Telegraf.rs, DEPO-BL!N/đk