Ako kome možemo zahvaliti na rastućem broju turista u Sarajevu, onda su to isključivo prirodna datost i društveno-historijske prilike koje nas čine zanimljivim turistima. Zemlja razvaljena ratom, prepuna mina, ali i prelijepih krajolika, rijeka, planina i jezera savršena je za one avanturističkog duha, koji imaju tendenciju polupraznu čašu vidjeti polupunom. Na našu sreću, takvih još ima.
A kakvu ulogu u svemu tome ima Turistička zajednica Kantona Sarajevo?
Kao i sve kantonalne zajednice, tako i Turistička zajednica KS za zadatak ima promociju i prezentaciju turističke ponude kantona kome pripada, u ovom slučaju Kantona Sarajevo. Prema riječima portparolke TZ KS Asje Hadžiefendić-Mešić, to još uključuje i "njeno usmjeravanje i grupisanje, osmišljavanje i pomoć pri kreiranju turističkog proizvoda".
 |
| Asja Hadžiefendić-Mešić, portparolka TZ KS: "Sa tih 2,9 miliona KM, Turistička zajednica KS jedva sastavlja kraj s krajem!" |
Ponuda se promoviše na veoma staromodne načine: putem kataloga i raznih brošura, kojih ima na stotine i koje se, kako kažu u TZ KS, ažuriraju pred svaku sezonu. Ponuda se, istina, predstavlja i na inostranim i domaćim sajmovima turizma, a reklamne kampanje u medijima, po riječima portparolke Hadžiefendić, nisu izvodive jer su preskupe.
Turistička zajednica KS ima i svoju web stranicu, ali ona ne izgleda nimalo reprezentativno. Svjesni su toga i sami, kao i činjenice da je dobra web stranica najjeftiniji a jedan od najprodornijih načina promocije u današnje vrijeme, pa portparolka Hadžiefendić dodaje kako se radi na njenom redizajnu. Tvrdi, također, i da:
- Sada izgleda malo rogobatno, ali vam garantujem da ima najveći broj podataka kad govorimo o turističkoj ponudi KS.
Istina je da će turisti pronaći na njoj mnogo korisnih podataka, ali stranica, pored svoje nepreglednosti, obiluje i bajatim informacijama poput onih da Umjetnička galerija BiH, Zemaljski i Historijski muzej BiH i danas sasvim normalno rade za sve koji žele zaviriti u ova povijesna zdanja, iako su neke od ovih institucija zatvorile vrata za javnost još u septembru prošle godine.
Koliki je godišnji budžet Turističke zajednice Kantona Sarajevo?
Suma sumare, osim na putovanja po Evropi i svijetu i obilaženja sajmova, TZ KS, koja broji čak 32 zaposlena, nema većih i konkretnih izdataka, izuzev što redovno štampa jedne te iste brošure, doduše sa ažuriranim podacima.
Prema riječima naše sagovornice, budžet TZ KS za 2010. godinu iznosio je oko 2,9 miliona KM, dok se za 2011., iako potrošen, još uvijek ne zna. A sa tih 2,9 miliona TZ jedva sastavlja kraj s krajem, tvrdi Hadžiefendić-Mešić, a pojašnjava i zašto:
- U zadnjih deset godina četiri puta je smanjen budžet Turističke zajednice KS!
Da li je to moguće? Prostom računicom to znači da se u jasle TZ KS prije desetak godina slivalo nejverovatnih 12 miliona KM!?! Previše i za mnogo bogatije zemlje nego što je BiH i za mnogo veće gradove nego što je Sarajevo!
Kako dalje pojašnjava sagovornica DEPO PORTAL-a, od ukupnog budžeta zakonodavac je naložio da se 25 posto (72.500 KM) mora izdvojiti na očuvanje, konzerviranje i obnavljanje kulturno-historijskog naslijeđa ze za očuvanje, zaštitu i obnavljanje prirodnog naslijeđa. Međutim o potrebnim radnjama i utrošku sredstava ne odlučuje TZ, nego Vlada FBiH.
Svega 35 posto budžeta (tačnije 1.015.000 KM) utroši se na prezentaciju i promociju turističke ponude - znači osnovnu djelatnost turističke zajednice
Kao što se može pretpostaviti, najveći dio ubranih prihoda odlazi na "funkcionisanje ureda", čak 40 posto ili skromnih 1.160.000 KM, što podrazumijeva plaćanje administracije, odnosno isplaćivanje plata za 32 zaposlenih, troškova zakupa prostorija, info-punktova, komunalija, transport...
Ipak, Hadžiefendić-Mešić napominje da 40 posto "nikad nije 40 posto":
- Tako sam ja zaposlenik TZ KS, ali i TZ FBiH, Turističkog udruženja u BiH, koje, usput rečeno, ima samo jednog zaposlenog.
Kako se finansiraju turističke zajednice?
Dva su osnovna izvora finansiranja turističkih zajednica. Prvi izvor je boravišna taksa, koju gost plaća prilikom plaćanja računa za noćenje, a koju je vlasnik objekta koji daje uslugu smještaja dužan u roku od 24 sata uplatiti na račun TZ. Ta sredstva od turističke takse su od 0,60 KM do dvije KM, za razliku od razreda turističkog mjesta. Od tih sredstava koja se uplate, 20 posto pripada Turističkoj zajednici FBiH, a 80 posto TZ kantona u kojem je noćenje ostvareno.
Drugi izvor prihoda su članarine. Naime, prema vladinoj uredbi, obavezni davaoci članarine su pravni subjekti koji imaju direktnu ili indirektnu vezu s turističkom privredom. Tu ne spadaju samo hoteli, banje i bazeni, nego i sve trgovinske firme i sva uslužna preduzeća.
- Nekad je taj iznos bio 0,2 posto na ukupan prihod. Međutim, od tih 0,2 posto mi smo u zadnjih deset godina došli na 0,05 za pravna i 0,03 za fizička lica. Znači četiri puta je smanjen taj prihod, za koji mi i dalje ne znamo koliki bi trebao biti, jer nemamo uvid u sve subjekte koji podliježu ovom zakonu, a naravno nemamo uvid ni u njihov prihod.
No, Hadžiefendić-Mešić ukazuje na još jedan problem i tvrdi da ja Turistička zajednica Federacije BiH u prošloj godini uspjela naplatiti samo 45 posto sredstava ubranih putem boravišnih taksi! Zašto?
- Radi se o noćenjima koja su prijavljena, koja su registrovana u turističkoj zajednici, radi se o sredstvima za koja mi znamo da su turistima naplaćena. Davatelj usluga je tu transmiter koji te dvije marke ili manje prosljeđuje od turista do turističke zajednice, objašnjava, a na naše pitanje zašto se ne bore za nenaplaćena sredstva, odgovara:
- Jedino rješenje je da svako radi posao za koji je plaćen, a u ovom slučaju to su Federalna uprava za inspekcijske poslove, kantonalni organi nadležni za inspekcijske poslove i Porezna uprava Federacije BiH, svako u okviru svojih nadležnosti.
Dodaje i da problem nastaje zato što TZ KS de facto ne uspijeva ubrati sredstva koja su joj zakonom namijenjena, a nakon pet godina taj dug zastarijeva.
Gdje je Šensudin Džeko, vječiti direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo?
Kako god okrenemo dolazimo do zaključka da država ne radi svoj posao, što daje alibi i svim njenim kantonalnim, federalnim i općinskim institucijama da ne moraju raditi svoj.
Jedan od takvih primjera je i Šemsudin Džeko, vječito podobni direktor Turističke zajednice KS, koji je ranije obavljao i dužnost predsjednika Turističke zajednice FBiH, a kojem je strategija promocije turističke ponude, ili tačnije - strategija opstanka na čelu Zajednice, kategorično odbijati da govori za medije. Tako ni na naše insistiranje da dogovorimo razgovor s direktorom Džekom nije urodilo plodom, jer je isključivo portparolka Hadžiefendić-Mešić zadužena za kontakt s medijima. Inače, uz direktora Džeku se godinama veže nerad na promociji Sarajeva, ali i funkcija koju već godina ne ispušta iz svojih ruku. Ko stoji iza ovoga neuspješnog kadra, čak i nakon posljednjih izbora, nije jasno. S druge strane, pozicija koju on ima jedna je od najvažnijih u gradu, te ostaje nejasno zašto još nije pokrenuto pitanje smjene ovoga direktora koji se od javnosti krije kao zmija vlastite noge
Čime su šokirani turisti u Sarajevu?
Kao što napomenusmo na početku teksta, iako bez atraktivne i agresivne promocije, iako za bajatim web infromacijama, stranih turista u Kantonu Sarajevo iz godine u godinu je sve više. U 2011., i pored brojnih primjedbi koje turisti imaju na ponudu i usluge u Sarajevu, turistički promet ponovo je zabilježio rast broja dolazaka za 10,5 posto i noćenja za 13,7 posto, a Kanton Sarajevo posjetilo je 231.537 turista iz 130 zemalja svijeta, odnosno ostvareno je 447.267 noćenja.
Primjedbe gostiju iz inostranstva uglavnom se odnose na ono što smeta svakom prosječnom građaninu Sarajeva - na prvom mjestu to su prljavi javni prevoz i gradske ulice, zapuštene javne površine i neuređeni parkovi, a na spisak primjedbi strani turisti stavit će još i nedostatak parking prostora, kao i loše saobraćajne komunikacije do glavnog grada. Nemali broj njih se žali na nedostatak mjenjačnica, bankarskih ispostava koje su obilježje svakog ozbiljnijeg turističkog centra.
Iako broj, pa i sadržaj, ovih primjedbi nije zanemariv - a dodatno poražavajuće je da se ništa ozbiljno ne radi kako bi se nedostaci prijestolnice uklonili - itekako je pozitivan podatak da broj turista svake godine raste. Još kada se u obzir uzme da su tri od sedam državnih institucija kulture, koje su smještene u Sarajevu, zatvorile svoja vrata do daljnjeg, zbog nedostatka finansijskih sredstava za rad, onda je zainteresiranost stranih gostiju za bh. prijestolnicu 'zlata vrijedna'.
Portparolka Turističke zajednice Kantona Sarajevo kaže da su turisti činjenicom da su neke od glavnih institucija kulture zatvorene uglavnom šokirani, pa je i ne kometarišu.
- Ne žele da nam dodatno prisjedaju na muku, zaključuje.
Odakle nam najviše dolaze?
U 2011. godini Kanton Sarajevo je ugostio najviše turista iz susjedne Hrvatske. Zanimljivo je da su nakon Hrvata najbrojniji turisti u KS Turci, a iza njih slijede: Slovenci, Srbijanci, Nijemci, Talijani, Austrijanci, Amerikanci, Južnokoreanci i na desetom mjestu - Francuzi.
Zanimljivo je i da u prošloj godini KS bilježi značajan rast turističkog prometa iz zemalja koje su prethodnih godina bile slabo zastupljene, a to su - Kuvajt, sa povećanjem dolazaka od skoro 300 posto; Južna Koreja, s povećanjem dolazaka od skoro 100 posto; i Brazil s povećanjem dolazaka od skoro 130 posto!
Kako pokazuju podaci za 2011. sve je više turista i koji dolaze iz Argentine, Australije, Čilea, Indonezije i Meksika.
Međutim, kako ističu u TZ KS, broj ukupnog broja turista najmanje je duplo veći.
- Brojke jednostavno nisu realne, mnogo su veće, kaže za DEPO PORTAL portparolka Hadžiefendić-Mešić.
- Interesantno je da mi na Bjelašnici i Igmanu imamo svega 406 registrovanih kreveta. Mi nemamo nikog registrovanog osim hostela Fery, hotela Han i hotela Maršal. Ono sve ostalo ne postoji - ni za nas ni za državu.
Pa, ako je već tako, zašto se ništa ne čini po pitanju neregistrovanih prenoćišta, apartmana, vikendica, kuća i stanova koje pojedinci turistima izdaju ilegalno?! Zašto Turistička zajednica KS ništa ne čini po pitanju naplate boravišne takse od hotela i namodavaca, koja je prethodno gostu uredno naplaćena, ako već postoji zakonom propisana obaveza da se to učini u roku od 24 sata?!
- Nije turistička zajednica ta koja ide po terenu i evidentira turiste, nego subjekti dolaze kod nas i prijavljuju ih. Posao TZ nije da upire prstom niti da ide da hvata ko je neregistrovan, neprijavljen. TZ radi s ljudima koji su registrovani i legalni, koji su pravno lice. A inspekcija neka radi svoj dio posla. Mi radimo svoj dio - promociju, kategorički odgovara portparolka Hadžiefendić-Mešić.
A mi bismo zaključili - a što bi se Turistička zajednica KS uopće borila za zakonske obaveze, kada joj to nimalo ne remeti rad niti od toga zavise sigurna mjesečna primanja njenih uposlenika? Za kataloge i brošure uvijek će biti dovoljno novca, za putovanja i sajmove također, a i turisti će nastaviti dolaziti u ovaj grad, jer, ako ništa drugo, u njemu postoji filmski festival koji je za njegovu promociju učinio daleko više nego sve brošure turističke zajednice.
A šta radi onih 32 zaposlenih, posve je drugo pitanje?!
(DEPO PORTAL/M. DUHAČEK)