ISTRAŽIVANJE BUSINESS MAGAZINA I INTERNEWSA

U BiH se namjenski potroši manje od trećine sredstava od šumskih naknada

Arhiva 06.02.12, 15:10h

Iako se na nivou Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou na ime šumskih naknada ubiru desetine miliona KM, većina tog novca, namijenjenog zaštiti šuma, utroši se nenamjenski – uglavnom za krpljenje budžetskih rupa, pokazalo je istraživanje koje je proveo Business magazine u saradnji sa Internewsom

bh šumeTako je u 2010. godini, u cijeloj državi prihod od šumskih naknada, računajući i zaostale obaveze, iznosio  41.850.217 KM, od čega se 37.818.965 KM odnosi na naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, koje svi privrednici u Federaciji BiH i Republici Srpskoj plaćaju po stopi od 0,07 posto, a u Distriktu Brčko od 0,02 posto na ukupan prihod.

Od tih sredstava, namjenski je potrošeno manje od trećine – 13.323.450 KM. Doduše, u RS situacija u vezi sa namjenskom potrošnjom šumskih naknada mnogo je bolja nego u FBiH. Naime, od 12,6 miliona KM prikupljenih šumskih naknada (10,9 miliona KM po osnovu naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma), na šumarske projekte u RS potrošeno je osam miliona KM.

U FBiH, gdje se prihod od naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma dijeli u odnosu 80 posto kantonima, 20 posto entitetu, na federalnom nivou namjenski nije potrošen ni fening od oko pet miliona KM koje se su se u 2010. po tom osnovu slile u budžet, što je praksa koja traje već četiri godine.

Puno bolja nije ni situacija u kantonima, koji su od 24,3 miliona KM prikupljenih naknada, namjenski potrošili tek 5,32 miliona KM.

I dok privrednici u Republici Srpskoj smatraju da ta vrsta dadžbine ispunjava svoju funkciju, u skladu sa razvojnom strategijom manjeg bh. entiteta, uz opasku da bi bolje bilo da se naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma obračunavaju na profit, a ne na ukupan prihod kompanije, privrednici u FBiH su puno kritičniji.

“Od početkase  borimo da se te naknade ne obračunavaju na ukupan prihod, jer se ne zna hoće li kompanija godinu okončati uspješno ili sa gubitkom, što onda direktno utiče na njen krajnji poslovni rezultat. Drugo što tražimo jeste da se napravi selekcija - da  naknade plaćaju samo oni koji imaju interesa da ulažu u održavanje i obnavljanje šuma,  a da ostali budu oslobođeni tih naknada ili da ih plaćaju u mnogo manjem iznosu”, kaže Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH.

A da nešto pod hitno treba mijenjati u ovom sistemu svjesni su i zakonodavci pa iz Sektora za šumarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

najavljuju da se Prednacrtom zakona o šumama FBiH predviđaju  radikalne promjene u smislu procenata raspodjele po nivoima vlasti, a posebnost je da niskoakumulativne grane trebaju biti izuzete od plaćanja naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma.
(DEPO PORTAL/dg)