Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tokom rata u Gazi mogao je računati na apsolutnu podršku Sjedinjenih Američkih Država. Ali šta bu se desilo kada bi se to odjednom promijenilo?

Dok je administracija bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena povremeno izražavala nelagodu zbog krize koju je sama omogućavala u Gazi, administracija Donalda Trumpa do sada nije pokazala nikakve slične rezerve. Naprotiv, u februaru je čak sugerisala da bi cjelokupno stanovništvo Gaze trebalo biti etnički očišćeno.

Američka podrška bila je ključna za izraelsku ratnu mašineriju: SAD su dostavljale oružje kojim je Izrael ubio više od 63.000 ljudi u Gazi. Diplomatski, Washington koristi pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a kako bi blokirao zahtjeve za prekid vatre, uprkos rastućem broju žrtava.

SAD su također stale uz Izrael pred Međunarodnim sudom pravde, gdje je optužen za genocid, i uvele sankcije članovima Međunarodnog krivičnog suda koji su izdali naloge za hapšenje Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina.

Udruženja za ljudska prava su oštro kritikovala potencijalna saučesništva SAD-a u onome što mnoge države i organizacije smatraju genocidom, pozivajući na prekid podrške Izraelu.

Ali šta bi bilo kad bi se to stvarno desilo? Šta ako bi SAD već sutra ukinule svu podršku Izraelu?

Četvero stručnjaka su za Al Jazeeru dali svoja mišljenja: Hamze Attar, analitičar odbrane; Ori Goldberg, izraelski politolog; H.A. Hellyer, viši saradnik Royal United Service Institute i Centra za američki napredak; te Daniel Levy, bivši savjetnik izraelske vlade.

"Imam osjećaj da se mnoge zapadne države, koje su prvobitno podržavale Izrael, sada osjećaju nemoćno i zapravo priželjkuju njegov slom. Za mnoge, čak i za Njemačku, poslijeratna veza koja ih je vezala za Izrael toliko je oslabjela da vjerovatno neće opstati bez SAD-a.

Ne znam kakav bi oblik to poprimilo, sankcije, ili čak aktiviranje 7. poglavlja Povelje UN-a (koje odobrava direktnu intervenciju), ali bilo bi brzo".

H.A. Hellyer:

"Mislim da bi uklanjanje SAD-a iz jednačine uklonilo i najveću prepreku za postizanje nekog dogovora.

Izraelski prioritet iskrene integracije u regiju uvijek je bio drugorazredni, jer američka podrška omogućava Izraelu da djeluje nekažnjeno, kao što smo vidjeli u odnosu prema Palestincima, Libancima i Sirijcima.

Ova ideja da je Izrael uvijek na ivici da bude napadnut jednostavno ne stoji, i mnogi tvrde da to već decenijama nije slučaj.

Sirijska vojska se ne uzdržava od napada na Izrael zato što se boji SAD-a, nego zato što nema interes za nove ratove. Znaju da bi naišli na ogroman otpor. Isto važi i za druge".

Šta bi se desilo finansijski?

Ori Goldberg:

"Izrael jako zavisi od SAD-a finansijski, ali ne bi se odmah urušio.

U sve većoj mjeri zavisi od sektora visokotehnološkog oružja, kojeg SAD podržava kroz pomoć i gotovo neograničene mogućnosti istraživanja i razvoja.

Izrael također ekonomski profitira samo od toga što ima SAD na svojoj strani, kao trenera s peškirom u ringu (garancije za zajmove i druge mehanizme).

Gubitak američke podrške bi stvorio poteškoće, ali ne odmah. Tek kad bismo vidjeli masovna otpuštanja u velikim tehnološkim kompanijama i kada bi vojska počela slabiti, posljedice bi bile očite".

Ori Goldberg:

"Ne toliko koliko se misli. Naseljenička zajednica već živi u svom svijetu – oni će nastaviti s onim što smatraju Božijom misijom, bez obzira na sve.

Netanyahu bi vjerovatno opstao. Nije on čarobnjak, mnogo toga što govori i radi jednostavno odražava ono što većina izraelskog društva misli.

Naravno, preformulisao bi stvari. Mogao bi reći da je razlog zbog kojeg smo napali Gazu upravo to da nikada više ne ovisimo o drugoj državi. Ali, vjerujem da bi politički preživio.“

Daniel Levy:

"Amerika je bila poklon koji stalno daje, posebno izraelskoj desnici. Ako je na vlasti demokrat, oni kažu: ‘Pogledajte kako dobro upravljamo njima’. Ako je tu neko poput Trumpa, onda kažu: ‘Evo, radimo nešto ispravno, SAD se slažu s nama’. U oba slučaja, dobijaju legitimitet. Bez SAD-a toga više nema.

Kada je riječ o unutrašnjoj politici i odnosu prema Palestincima, SAD također daje Izraelu potpunu nekažnjivost. Njegovi političari mogu voditi genocidni rat u Gazi ili podržavati naseljeničke projekte bez ikakvih posljedica.

U bilo kojem drugom društvu, te bi posljedice došle od drugih država ili iz vlastite moralne svijesti. Izgleda da ovdje nemamo ni jedno ni drugo".

Šta bi se desilo s vojskom?

Hamze Attar:

"Ako bi SAD nestale sutra, Izrael bi vjerovatno mogao nastaviti rat u Gazi oko godinu dana, ali bi prioriteti morali da se promijene jer bi postao znatno ranjiviji.

Na primjer, svaka potrošena bomba u Gazi značila bi jednu bombu manje za vlastitu odbranu.

Bez SAD-a, prestalo bi blokiranje komercijalnih satelita na koje Izrael računa kako bi prikrio svoj teritorij. To bi omogućilo neprijateljima da odmah vide unutar Izraela. Također bi izgubio sisteme odbrane, poput "Gvozdene kupole" i "Arrow", koji su djelomično finansirani iz SAD-a, čineći ga znatno otvorenijim za napade.

Izrael bi morao tražiti nove dobavljače oružja, vjerovatno među NATO zemljama u Evropi, jer su sistemi kompatibilni. Ali, s obzirom na to da Evropa već ima nedostatak oružja zbog prijetnje iz Rusije, to se neće desiti brzo.

Osim toga, Evropa bi Izraelu naplaćivala oružje – dok SAD trenutno daju besplatnu vojnu pomoć – pa bi Izrael teško mogao kupovati oružje u tolikom obimu".

Šta bi se desilo u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali?

Ori Goldberg:

"Mislim da bi viši vojni vrh, kad bi shvatio šta se dešava, odmah pozvao na okončanje rata".

Daniel Levy:

"Centralna banka i vojska bi gotovo trenutno shvatili da nemaju ni oružja ni novca da nastave rat. Nakon toga, u zavisnosti od poteza drugih država – regionalno i na Zapadu – rat bi postao politički i ekonomski neodrživ".

H.A. Hellyer:

"Pretpostavljam da bi Izrael usvojio strategiju čekanja u Gazi i na Zapadnoj obali, kupujući vrijeme. Međunarodni ugled Izraela već je na najnižem nivou, ali američka podrška ga je štitila od stvarne međunarodne odgovornosti.

U suštini, bez SAD-a, Izrael bi bio tretiran kao odmetnička država, slično kao Južnoafrička Republika u doba aparthejda. Vođe aparthejda su na kraju odlučile da moraju promijeniti sistem, ne zato što su postali bolji ljudi, nego zato što više nisu imali izbora i pokušali su spasiti ono što su mogli".

(DEPO PORTAL/mm)