U odgovoru na pitanje Fene, iz Agencije za zaštitu ličnih podataka kažu da je svrha objavljivanja izjava o imovinskom stanju za izabrane zvaničnike/kandidate sa stanovišta CIK-a BiH činjenje dostupnim javnosti podataka u skladu sa članom 15.9. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Međutim, analizom ovog člana, Agencija je utvrdila da se objavljivanje ličnih podataka o ukupnom imovinskom stanju na službenoj internet stranici vrši suprotno svrsi i principima obrade ličnih podataka.
- Članom 15.9 Izbornog zakona BiH, propisano je da Centralna izborna komisija BiH omogućava da obrasci koji sadrže izjave o ukupnom imovinskom stanju budu dostupni javnosti.
Navedenom odredbom nije propisano da se dostupnost obezbjeđuje davanjem mogućnosti uvida u izjave o ukupnom imovinskom stanju putem službene web stranice.
Izborni zakon BiH ne propisuje niti iz njega proizilazi koja je svrha objavljivanja izjava o imovinskom stanju, tvrde u Agenciji za zaštitu ličnih podataka.
Javnim objavljivanjem putem internet stranice izjava o ukupnom imovinskom stanju kandidata ugrožavaju se pravo na privatnost kako njih samih tako i osoba koje su obavezni navesti u obrascu izjave a to su njihov bračni drug, djeca i članovi njihovog domaćinstva koje zakonski izdržavaju i drugo.
- Ugrožavanje privatnosti je u većoj mjeri izraženije u pogledu objave podataka za kandidate, koji nakon izbornog procesa ne budu izabrani a pristup o njihovom ukupnom imovinskom stanju omogućen je praktično svima, navode u Agenciji.
Agencija je tokom postupka ukazivala da je sporno postupanje CIK-a BiH u suprotnosti i s međunarodnim dokumentima o zaštiti ljudskih prava i sloboda a prije svega Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koja se u Bosni i Hercegovini direktno primjenjuje i ima jaču pravnu snagu od bilo kog domaćeg propisa.
Nakon okončanog upravnog spora po tužbi CIK-a BiH, Agencija je Apelacionom odjeljenju Suda BiH, uložila Zahtjev za preispitivanje sudske odluke - presude Suda BiH, kao vanredni pravni lijek.
(FENA/em)