Prethodni sastanak trilaterale održan je u julu prošle godine na Brionima, na temu saradnje u procesu eurointegracija i mogućnosti čvršćeg povezivanja kompatibilnih privreda Srbije, Hrvatske i BiH.
 
Ovogodišnji sastanak događa se, međutim, u znatno izmijenjenim političkim okolnostima, budući da je u Hrvatskoj u međuvremenu izabrana socijaldemokratska vlada, koja ima više sluha za regionalne inicijative predsjednika Josipovića.

Josipović će, naime, prema saznanjima zagrebačkog "Globusa", predložiti predsjedniku Srbije i članovima Predsjedništva BiH potpisivanje zajedničkog međudržavnog sporazuma o saradnji u istrazi ratnih zločina.

Zagrebački nedeljnik piše da je Josipovićev prijedlog zapravo prva važna politička inicijativa pokrenuta nakon promjene vlasti u Hrvatskoj i da nema sumnje da će izazvati reakcije, kako na hrvatskoj političkoj sceni, tako i u cijelom regionu.

Takođe, u članku se navodi da sadašnja hrvatska administracija takav sporazum smatra jedinom pravom alternativom spornom Zakonu o ništavosti određenih pravnih akata pravosudnih organa bivše JNA, SFRJ i Republike Srbije, koji je bivša vlada premijerke Jadranka Kosor donijela praktično u posljednjim danima svoje vladavine.

Iako su neformalne trilaterale u jugoistočnoj Evropi proteklih nekoliko godina bile jedan od omiljenih formata za rješavanje regionalnih problema, pa su tako postojali srpsko-bosansko-turski, srpsko-hrvatsko-mađarski i srpsko-hrvatsko-slovenački trilateralni susreti, stručnjaci procjenjuju da su za stabilnost regiona redovni kontakti predstavnika Srbije, Hrvatske i BiH daleko najznačajniji.

Direktor Centra za regionalizam i kopredsjednik Igmanske inicijative Aleksandar Popov izjavio je Tanjugu da su ti trilateralni kontakti od ključnog značaja za opstanak BiH kao funkcionalne države, s obzirom da su Srbija i Hrvatska potpisnice i garanti Dejtonskog sporazuma i matične države dva od tri konstitutivna naroda u BiH.

"Jahorinskom trilateralom će se vjerovatno uputiti poruka da se nastavlja praksa saradnje i da se daje doprinos susjeda političkoj stabilizaciji u BiH, što koincidira sa naporima međunarodne zajednice da se od BiH napravi funkcionalna država", kazao je Popov.

Sigurno je, međutim, da opstanak i funkcionisanje BiH neće biti jedina tema predstojećeg satanka na Jahorini, budući da je, nakon uspjeha nedavnog referenduma u Hrvatskoj, ta zemlja već jednom nogom u EU, a ovo će biti odlična prilika da se još jednom potvrdi kao regionalni lider u procesu eurointegracija.

Nova vlada u Zagrebu je, inače, postavila je regionalnu ekonomsku i političku saradnju u sam centar svoje programske agende, a godinama unazad to čini i predsjednik Srbije Boris Tadić, čiji su personalni i politički odnosi sa predsjednikom Ivom Josipovićem već duže vrijeme percipiraju kao uzoran model za prevazilaženje postkonfliktnog perioda u regionalnim odnosima na Balkanu.
(TANJUG/dg)