U Federaciji BiH pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju i članovi obitelji umrlog korisnika starosne ili invalidske mirovine.
Prema Zakonu o penzionom i invalidskom osiguranju koji je trenutačno na snazi, članovima porodica umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine, smatraju se bračni supružnik i izvanbračni partner (udovica odnosno udovac), razvedeni bračni supružnik ako mu je pravomoćnom presudom suda dosuđeno pravo na uzdržavanje, dijete, rođeno u braku ili izvan braka, te posvojeno dijete, pastorak, ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik mirovine, uzdržavao, te dijete - unuče bez oba roditelja ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije , uzdržavao. Ipak, postoje situacije u kojima žena ne može naslijediti muževu penziju. Naime, ako korisnik starosne ili invalidske mirovine zaključi brak s navršenih 65 godina života, pravo na porodičnu penziju osigurava se bračnom supružniku pod uslovom da je brak trajao najmanje tri godine ili da imaju zajedničko dijete. Dakle, ako je brak trajao kraće od tri godine i ako nemaju zajedničko dijete, ta udovica ili udovac ostaju bez prava na porodičnu mirovinu. Oni nisu jedini koji mogu ostati bezpenzije .
Naime, kako se navodi na službenoj stranici Federalnog zavoda za MIO, pravo na porodičnu penziju ne može ostvariti te čak ni koristiti član porodice koji je namjerno prouzročio smrt osiguranika ili korisnika penzije i za takvo je kazneno djelo osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora. Također, član porodice i umrlog osiguranika ili korisnika penzije koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na porodičnu penziju ne može po toj osnovi steći pravo na porodičnu penziju.
S druge strane, pravo na penziju može ostvariti izvanbračni partner, a u određenim slučajevima pravo na penziju može koristiti razvedeni bračni supružnik ako mu je pravomoćnom presudom suda dosuđeno pravo na uzdržavanje. Da bi izvanbračni partner ostvario pravo na porodičnu penziju izvanbračna zajednica mora trajati najmanje tri godine, odnosno kraće ako je u toj zajednici rođeno zajedničko dijete.
Kako su objasnili iz Zavoda za MIO, da bi netko bio zakonski priznat kao izvanbračni partner u ovom postupku, status je potrebno utvrditi sudskim putem jer se rješenje o nasljeđivanju, iako u njemu može biti navedeno da izvanbračni partner ima pravo na nasljeđivanje ostavštine, ne smatra dokazom.
Pravo na porodičnu penziju izvanbračni partneri ostvaruju i u Republici Srpskoj, ali u tom bh. entitetu zakon ne propisuje minimalno trajanje braka ili izvanbračne zajednice kao uvjet za ostvarivanje prava. Iz Zavoda za MIO RS-a objašnjavaju da su uvjeti za ostvarivanje prava u osnovi isti za bračne i izvanbračne zajednice jer ih zakon tretira ravnopravno u pogledu mirovinskih prava. Pravo na porodičnu penziju bračni partner ostvaruje na temelju dokaza o postojanju braka, dok izvanbračni partner mora, osim dokaza o postojanju zajednice, priložiti i pravomoćnu sudsku presudu kojom mu je dosuđeno pravo na uzdržavanje.
Zakonom Republike Srpske nije propisano vremensko ograničenje u pogledu trajanja braka prije smrti osiguranika koje bi utjecalo na pravo supružnika napenziju Čak i u slučajevima kada je brak sklopljen neposredno prije smrti osiguranika, postupak se vodi u skladu sa standardnom procedurom i zakonom.
(Večernji.ba/DEPO PORTAL/af)