Rubini je u intervjuu za američku agenciju Asošijeted pres, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u švajcarskom zimovalištu Davos, upozorio da svjetskoj ekonomiji predstoje teška vremena i ukazao da bi bez velikih promjena u politici stvari mogle da postanu još gore.
Sve dok se evrozona radikalno ne reformiše, a Sjedinjene Američke Države ne povedu ozbiljnu bitku protiv nagomilavanja duga, svjetska ekonomija će nastaviti da se spotiče na štetu velikog dijela svetskog stanovništva čiji će životni standrad biti pod pritiskom čak i ako budu imali radna mjesta, ukazao je Rubini, poznat pod nadimkom "Doktor Katastrofičar" zbog svojih sumornih prognoza koje je dao znatno prije nego što je globalna ekonomska kriza počela prije četiri godine.
"Doktor Katastrofičar" predviđa da će ekonomija SAD, najveća na svijetu, ove godine ojačati svega 1,7 do 1,8 odsto, uz zadržavanje visoke stope nezaposlenosti jer administrracija predsjednika Baraka Obame, kako je rekao, ne preduzima mjere za povećanje produktivnosti i konkurentnosti. "Živimo u svijetu u kojem još postoji velika ekonomska i finansijska krhkost. Postoji velika količina nesigurnosti - makroekonomske, finansijske, fiskalne, suverene, bankarske, regulatorske, poreske - a takođe i geopolitička nesigurnost", ukazao je Rubini.
Rubini, koji predaje na Sternovoj poslovnoj školi Univerziteta Njujork se, govoreći o ekonomskim izgledima u ovoj godini, saglasio sa najnovijom prognozom Međunarodnog monetarnog fonda da će svjetska ekonomija posustati i njen rast u 2012. je projektovao na 3,3 odsto.
Rubini je dao sumornu sliku evrozone u recesiji i tržišta u usponu - Kine, Indije, Brazila i Južnoafričke Republike u usporavanju, djelimično kao posljedica slabljenja u evrozoni.
"Postoji mnogo izvora nesigurnosti iz evrozone, sa Bliskog istoka, iz činjenice da SAD ne rješavaju sopstvene fiskalne probleme, iz činjenice da je kineski rast neujednačen i neodrživ i da se previše oslanja na izvoz, na investiranje u kapitalna dobra i veliku štednju, a nedovoljno na potrošnju. Globalna ekonomija je stoga veoma krhka", ocijenio je Rubini.
Najveću nesigurnost, prema Rubiniju, predstavlja mogućnost konflikta zapadnih zemalja sa Iranom zbog njegovog nuklearnog programa, što bi moglo da dovede do skoka cijena nafte sa sadašnjih oko 100 dolara za barel, na 150 dolara i da izazove globalnu recesiju.
Svi ti činioci, uz rastuću nejednakost između bogatih i siromašnih, "vode ka političkoj i socijalnoj nestabilnosti", ukazao je Rubini i dodao da stoga "moramo da smanjimo nejednakost, povećamo zapošljavanje, unaprijedimo obrazovanje" kako bi se povećala konkurentnost na tržištu rada.
Rubini je pozvao na velike izmjene u političkim prioritetima.
"Moramo da naše investicije usmjerimo sa manje produktivnih oblasti, kao što su finansijski sektor i sektor nekretnina, na produktivnije, poput naših ljudi, ljudskog kapitala, naše strukture, naše tehnologije, inovacija", predočio je ekonomista.
Rubini je dodao da će usporen rast u razvijenim ekonomijama prije dovesti do "oporavka u obliku slova U, a ne u vidu slova V, kao što je tipično", što bi moglo da potraje još tri do pet godina zbog visokog duga.
"Kada imate visok dug u javnom i privatnom sektoru, taj bolan proces može trajati i cijelu deceniju tokom koje ekonomski rast ostaje slab i anemičan sve dok se ne srede finansije i ne investira u oblasti koje nas čine produktivnijim za budućnost", zaključio je Rubini.
Tanjug, BL!N-DEPO/đk