VEZANI TEKST: RADNO VRIJEME OD 8 DO 24 UMJESTO OD 10 DO 15 SATI: Semir Osmanagić predlaže deset poteza za spas Zemaljskog muzeja BiH

Nakon tužne vijesti da se u srijedu zatvara Zemaljski muzej u Sarajevu, građani i građanke Bosne i Hercegovine odlučili su okupljanjem ispred muzeja pružiti podršku i ukazati na apsurd današnjeg stanja u kojem se nalazimo.

U srijedu 28. XII. 2011. god. nakon skoro 130 godina rada najavljeno je oficijelno zatvaranje Zemaljskog muzeja. U 11. sati istog dana (srijeda) u prostorijama Prirodnjačkog odjeljenja Zemaljskog muzeja održati će se press konferencija. Pozivamo sve zainteresirane (novinare, političare, studente, profesore, asistente, kulturne radnike i druge gradjane) da prisustvuju press konferenciji kako bi i time javno dali podršku Zemaljskom muzeju, istaknuto je u apelu za spas ove ustanove.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa. Na njegovo osnivanje uticao je splet historijskih događanja. Samom osnivanju prethodio je dug period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom. Prva ideja o osnivanju muzeja javila se još 1850. godine ali od ideje do realizacije protekle su skoro 4 pune decenije, a u međuvremenu na prostoru Bosne i Hercegovine su se smijenile dvije carevine - Osmansku je zamijenila Austro - Ugarska carevina.

Za prvog direktora Muzeja imenovan je vladin savjetnik Kosta Hörmann.

Budući da je prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten uskoro postao suviše skučen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se izgradnji novih zgrada. Odlučeno je da se gradi muzejsko zdanje paviljonskog tipa u koje će se smjestiti kao zasebne cjeline sve postojeće zbirke. Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren za javnost 4. oktobra iste godine. U tom dugo godina jedinom namjenski izgrađenom muzejskom kompleksu na prostoru bivše Jugoslavije Zemaljski muzej BiH djeluje i danas. Zgradu je projektovao slavni arhitekta Karlo Paržik.

Zemaljski muzej BiH se sastoji od slijedećih odjeljenja:

1. Odjeljenje za arheologiju ima odsjeke za prahistoriju, antiku, srednji vijek, dokumentaciju i laboratoriju za konzervaciju.

Arheološke zbirke prate sve aspekte života čovjeka na prostorima Bosne i Hercegovine od starijeg kamenog doba do kasnog srednjeg vijeka. Predmeti u zbirkama najvećim dijelom su prikupljeni terenskim istraživanjima i u manjoj mjeri otkupom i poklonima.

Pored muzeološke djelatnosti stručnjaci se bave i naučnoistraživačkim radom. Rezultate istraživanja obrađuju i objavljuju u časopisu Glasnik Zemaljskog muzeja, sv. Arheologija.

Na ovom odjeljenju Zemaljskog muzeja nalazi se i slavna sarajevska Haggadah, jevrejski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španije. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom posjedu nalazi se od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen.

Sarajevska Hagada je zajedno sa Jevrejima napustila Španiju još u 15. vijeku, a postoje podaci da se još 1609. godine nalazila u Italiji. Nastala je negdje u sjevernoj Španiji, u drugoj polovini 14. vijeka, dakle poslije 1350. godina.

Izložbe:

Bosna i Hercegovina u antičko doba
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku

2. Bogate zbirke Odjeljenja za prirodne nauke obuhvaćaju živi i neživi svijet Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Danas one sadrže oko 2 000 000 uzoraka, većinom prikupljenih terenskim istraživanjima i manjim dijelom dobivenih razmjenom, poklonima ili otkupom.

Nakon izgradnje kompleksa od četiri zgrade Muzeja 1913. godine Odjeljenje za prirodne nauke dobilo je svoju zgradu, a tada je osnovan i Botanički vrt.

Odjeljenje čine Geološki odsjek, Zoološki odsjek i Botančki odsjek u sklopu kojeg je Botanički vrt. Dio materijala pohranjen je u naučnim zbirkama pojedinih Odsjeka, a dio prikazan u stalnim izložbenim postavkama smještenim u zgradi Odjeljenja. U centralnom dijelu, između četiri zgrade Muzeja, smješten je Botanički vrt sa svojim živim zbirkama.

Izložbe:

Botanički vrt
Pleistocenski i sufosilni vertebrati Bosne i Hercegovine
Fauna planinskih tekućica
Pećinska fauna
Minerali
Izložba stijena i ruda
Živi svijet Bosne i Hercegovine
Više gljive (Macromycetes)
Ljekovito bilje i endemične biljke Dinarida
Sisari
Beskičmenjaci
Ptice Bosne i Hercegovine


3. Odjeljenje za etnologiju 1913.g. je smješteno u jednom od paviljona Zemaljskog muzeja čiji enterijer odslikava izgled bosanskohercegovačke tradicionalne gradske kuće. Prikupljanje etnološkog materijala otpočelo je sa osnivanjem Muzeja 1888.g. kada su otkupljeni veoma vrijedni etnološki predmeti (kao naprimjer kompleti narodnih nošnji). Odjeljenje se bavi muzeološkim, naučnoistraživačkim i pedagoškim radom. Izdaje godišnjak Glasnik Zemaljskog muzeja sv. Etnologija; ima jednu stalnu izložbenu postavku, a svake godine nudi nekoliko tematskih izložbi.

 
Muzejski stručni i naučni radnici sakupljaju, čuvaju, izlažu i proučavaju sve segmente materijalne, duhovne i socijalne kulture naroda Bosne i Hercegovine. Odjeljenje za etnologiju posjeduje bogat fundus muzejskog materijala koji je pohranjen i tematski razvrstan u zbirke.

 Izložbe:

“Diorame sa maketama”
“Život i kultura gradskog stanovništva Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću”
“Koja je moja košulja?” - povremena izložba

(DEPO PORTAL/em)