Na prosvjedu u Zagrebu se, prema novinarskih procjenama, okupilo oko 3 hiljade osoba, koje će na "plenumu" odlučiti kako će se prosvjed dalje održavati. Okupljeni su istaknuli i transparenti: "U obranu javnog dobra", " Proizvodnja bez eksploatacije, zemlja bez granice, društvo bez države" i "Kada nepravda postaje zakona, otpor postaje dužnost".
Uoči prosvjeda okupljenim građanima pridružili se se i predstavnici sindikata, sa svojim obilježjima, koji su prije okupili ispred Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Prosvjed je počeo nešto iza 18 sati čitanjem manifesta pokreta, u kojem je organizator istaknuo da su 'svi zabrinuti i ljuti zbog političke, ekonomske i društvene situacije oko nas' te kako ih 'korupcija među političarima, gospodarstvenicima i bankarima ostavlja bespomoćnima',
Prosvjedi protiv neoliberalnog kapitalizma, po podatcima objavljenima na internetskoj stranici "15ocroatia.org" danas se održavaju u 951 gradu u 82 zemlje na svim kontinentima, kako bi građani izrazili ogorčenje jer su njihova prava ugružena savezom političara i ekonomske elite koji je doveo do svjetske krize.
U Hrvatskoj su prosvjedi, osim u Zagrebu, najavljeni u Splitu, Rijeci i Puli kako bi građani istaknuli želju za promjenom i dali do znanja političarima i i financijskim elitama da je na građanima da odlučuju o svojoj sudbini.
Koordinatori hrvatskog prosvjeda pozvali su građane da zauzmu ulice i zatraže "pravu demokraciju sada", navodeći na facebook stranici "15.O (worldrevolution) in Croatia" kako naši političari pod pritiskom financijske moći rade samo za dobrobit nekolicine, te da vladajuće klase promiču ratove za profit, primjerice u Afganistanu i osiromašujući cijele populacije lišavaju građane prava na pravedno društvo.
Prosvjed u Zagrebu je prijavljen do 19 sati, no organizator je na facebooku najavio da će za najupornije prosvjednike u Zagrebu, kao i u New Yorku, udruga "Food not bombs" organizirati dostavu hrane.
Prosvjed su u Hrvatskoj poduprli sindikalne središnjice, plenum Filozofskog fakulteta, aktivisti Građanske akcije, Društvena mreža građana, Mreža anarhosindikalista, Pravo na grad i Zelena akcija.
Globalni prosvjedi sežu od 15. maja, kada je u Španiji na ulice izašlo hiljade ljudi pod sloganom "Mi nismo roba u rukama političara i bankara", tražeći više "stvarne" demokracije i odbacivanje korupcije u društvu.
Potom su uslijedile građanske skupštine ili plenumi na kojima građani kroz raspravu, a ne hijerahijski sustav, oblikuju svoje ciljeve. Taj se pokret ubrzo proširio na druge zemlje, a nadahnuo je i prosvjed "Okupirajte Wall Street", kojim se od 17. septembra u New Yorku, a zatim u drugim gradovima SAD-a, traži rušenje vladajućeg modela financijskog i korporativnog kapitalizma i zahtjeva politika koja će staviti ljude iznad profita.
(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL/dg)