U intervjuu za Nezavisne novine danska diplomatkinja je istakla da je zatvaranje danske ambasade došlo u trenutku kada ta zemlja aktivno podržava jačanje prisustva EU u BiH, ali da se to mora uraditi zbog ušteda.

Raduje je što je Danac Peter Sorensen novi šef Delegacije EU u BiH, a zabrinuta je što su u BiH danske investicije u padu.

Ambasada Danske u BiH se zatvara, ali Piter Sorensen, danski državljanin, biće novi šef Delegacije EU u BiH. Kako to komentarišete?

Kako ste rekli, Ambasada će biti zatvorena 1. septembra. Moram da kažem da je to bila vrlo teška odluka koja je donesena zbog ušteda koje moraju sprovesti sve vladine institucije, uključujući i Ministarstvo inostranih poslova. Uvijek je teško kada morate postavljati prioritete i ostaviti samo one institucije koji najbolje mogu služiti danskim interesima. A kada pogledate BiH, jednostavno naša uloga nije više ista kao tokom konflikta i nakon toga. Smanjili smo naše aktivnosti, više nismo dio PIC-a, tako da bi teško bilo argumentovano tvrditi da je naš ostanak u BiH veoma važan za danske interese. Ali i dalje smo prisutni u regiji, imamo ambasade u Ljubljani, Beogradu, Zagrebu i Tirani. Zatvaranje Ambasade je došlo u trenutku kada mi aktivno podržavamo jačanje prisustva EU u BiH. Jako smo se zalagali za to. Tako da smo bili obradovani kada smo čuli da će Danac Piter Sorensen biti novi šef Delegacije. Naša ministarka spoljih poslova je pozdravila njegovo imenovanje i iz razloga jer je on već ranije bio u različitim misijama u regionu, uključujući UN. Čini nam se kada vidimo njegova dostignuća da je on prava osoba za ovaj težak zadatak. Ali nemojte misliti da mi više nećemo biti ovdje. Mi i dalje imamo jake bilateralne aktivnosti koje ćemo nastaviti, uključujući i vojnu saradnju uz ovih 45 vojnika iz BiH koji služe u našoj misiji u Avganistanu. Nastavićemo našu jaku podršku vojnom treningu u Butmiru, bezbjednosnu saradnju u kojoj pokušavamo pojačati civilnu zaštitu u BiH, a i dalje ćemo biti partner u brojnim tvining projektima. Osim toga, nastavićemo da podržavamo projekte u mikrokreditiranju, koje smo počeli prije dvije godine, vrijedne šest miliona evra, koji će biti nastavljeni do 2013. godine, kojima podržavamo mala i srednja preduzeća posebno u oblasti poljoprivrede.

Može li se reći da se kroz Sorensenovu ulogu dansko prisustvo u BiH nastavlja, ali na drugačiji način?

Važno je reći da nećete vidjeti nešto poput danskog prisustva ili karakteristika u njegovom imenovanju. To se neće desiti. Nama je drago da je naš državljanin izabran za ovo mjesto...

Zar nije i u EU bitno iz koje zemlje dolazi koji kandidat na neko mjesto?

Ne. U EU to tako ne funkcioniše. Njegov šef je gospođa Ketrin Ešton. On je produžena ruka Evropske eksterne akcione službe u BiH. Ne možemo nikako reći da će on biti neka danska ispostava. Što prije to shvatimo, tim bolje. On govori u ime EU 27, a ne Danske. Nama je drago da je to Danac, ali on nije naš čovjek!

Jeste li zadovoljni napretkom BiH na putu ka EU?

Jako smo zabrinuti. Moja ministarka je više puta rekla da smo zabrinuti što BiH zaostaje. Vidimo da je Hrvatska na kraju puta, Srbija napreduje ka kandidaturi. A u BiH ni nakon deset mjeseci nemamo vlast. Posebno sam zabrinuta kada pričam sa brojnim političarima u BiH. Pitanja koja su stvarno bitna gotovo niko ni ne spomene. Fokus je na foteljama, nacionalnosti, predstavljanju... Ne mislim da građani to žele da čuju. Mislim da je bitno da ljudima nešto kažemo. Proces pristupanja EU nije klasično pregovaranje. To je najbolje opisati kao proces širokih i opsežnih reformi koje se u potpunosti moraju implementirati. Ono što zovemo "proces pristupanja" je u principu to da EU zahtijeva od zemlje kandidata da u veoma velikom broju područja usvoje legislativu koja je na snazi u zemljama EU.

Kako komentarišete strukturisani dijalog u Banjaluci?

Mislim da je to jako pozitivno. Ja sam pročitala zaključke strukturisanog dijaloga i sjajno je to što je tamo EU agenda jasno postavljena i da se razgovaralo o suštini ključnih pitanja koja su od velike važnosti za pregovore o pristupanju. Mi se nadamo da će primjer strukturisanog dijaloga o pravnim pitanjima služiti kao primjer za brojna druga pitanja koja će takođe doći na red.

Kako ste zadovoljni danskim investicijama u BiH?

Trend danskih investicija u BiH je u padu. Između 2009. i 2010. danske investicije su smanjene za 21 odsto, što je ozbiljan pad. Pozitivni trendovi trgovine koje smo imali do 2008. godine su pali za 17 odsto. Vjerujte mi, nije lako da ubijedite ljude da dođu da investiraju u BiH i regiju Balkana.

Da li su ovi negativni trendovi zbog krize ili zbog situacije u BiH?

To je kombinacija stvari. Prvo, jako je teško ubijediti ljude da je ova regija mirna već 16 ili 17 godina. Mislim da bi bilo prejednostavno reći sve je samo korupcija. To je puno komplikovanije. Ako želite moje iskreno mišljenje, birokratija je ogromna. Glavna zamjerka investitora je da vrlo brzo upadnu u pravne lavirinte iz kojih više ne mogu izaći. Mislim da morate promijeniti i mentalitet, a posebno u javnoj administraciji u kojoj mora biti razvijena svijest o javnoj usluzi. Vrlo često su oni suprotnost tome. Na kraju, trebalo bi više inicijative za privlačenje stranih investicija. Ne govorim o ogromnim investicijama, nego o malim investicijama.

Na Sajmu "Energija, industrija i rudarstvo", koji je počeo 21. juna u Tuzli, Danska ima veoma važnu ulogu. Možete li reći nešto o tome?

Hvala tuzlanskom sajmu koji nas je odabrao za strateškog partnera i drago nam je da smo dobili priliku da pozovemo veliki broj danskih privrednika posebno u energetskom sektoru. Osim sajma, imamo međunarodnu naučnu konferenciju, na koju smo pozvali veliki broj danskih eksperata koji će, nadamo se, biti u mogućnosti da objasne tijesnu saradnju između javnog i privatnog sektora u Danskoj, što je bila karakteristika danske energetske politike u posljednjih 40 godina. A drugo pitanje koje želimo približiti ljudima je energetska efikasnost. U održivoj energetskoj politici ne radi se samo o uštedi novca. Preduslov su dugoročne investicije i nadam se da to možemo pojasniti kroz ove konferencije. Vjerujemo da je moguće da BiH bude energetski efikasnija.

(Nezavisne novine/DEPO/em)