Japanska agencija za međunarodni razvoj (JICA) je prije dvije godine za potrebe Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo napravila iznimno detaljan projekat za upravljanje i rad javnog prijevoza u bh. glavnom gradu.

Završnim izvještajem o ovom projektu na više od 400 stranica tretira se sve od trenutnog stanja u javnom prijevozu, preko demografskih trendova do preporuka kako poboljšati kulturu ponašanja u javnom prijevozu. Izvještaj sadrži vrlo značajne podatke, a portal eKapija izdvaja neke od njih...

Projekcije o privatnim automobilima

Naime, broj registriranih vozila je jedan od relevantnih pokazatelja koliko je javni prijevoz u Kantonu Sarajevo bio zapušten. Naime, trenutno je u ovom kantonu registrirano više od 180 hiljada vozila, dok je JICA-ina procjena da će se taj broj do 2030. povećati na 190 hiljada, odnosno za 5,55 posto. Osim toga, taj broj će se u ostatku zemlje povećati na 1,4 miliona vozila, od čega će 13,57 posto biti u glavnom gradu.

Trenutno je 420.287 stanovnika, a urbanističkim planom za period od 2016. do 2036. je procijenjeno da će se taj broj povećati na 620 hiljada, odnosno za 32,21 posto. Očekuje se da će to povećanje posebno biti izraženo u Novom Gradu, Ilidži i Vogošći.

U Kantonu Sarajevo 124 hiljade, odnosno 83 posto domaćinstava ima jedan ili više automobila. Anketom među šest hiljada domaćinstava, koja je provedena za potrebe ovog projekta, utvrđeno je da:

•     62 posto koristi privatna vozila za odlazak na posao i školu, odnosno 62,7 posto u privatne svrhe;
•     27,9 posto koristi javni prijevoz za odlazak na posao i školu, odnosno 24,7 posto u privatne svrhe;
•     8,1 posto koristi nemotorizovane oblike prijevoza za odlazak na posao i školu, odnosno 12,5 posto u privatne svrhe.

Nadalje, utvrđeno je i to da:

•     Među ženama njih 42,6 posto koristi javni prijevoz, 47,9 posto koristi privatna vozila dok 9,5 posto koristi nemotorizovane oblike prijevoza;
•     Među muškarcima njih 27,1 posto koristi javni prijevoz, 64,9 posto koristi privatna vozila i 7,8 posto koristi nemotorizovane oblike prijevoza.

Ustanovljeno je vrijeme putovanja do nekih od najvećih poslovnih (uredskih) centara i tržnih centara.

Naime, najviše (41 posto) je onih kojima je potrebno između pola sata i sat da bi došli do svog ureda dok je 38 posto onih kojima je potrebno duže od sat, 15 posto onih kojima je potrebno između 15 i 30 minuta i šest posto onih kojima je potrebno manje od 15 minuta.

S druge strane, najviše (41 posto) je onih kojima je potrebno između pola sata i sat da bi došli do tržnog centra dok je 37 posto onih kojima je potrebno duže od sat, 15 posto onih kojima je potrebno između 15 i 30 minuta te šest posto onih kojima je potrebno manje od 15 minuta.

Javni prijevoz

Između ostalog, analiziran je dnevni broj putnika po stajalištima tramvajske linije Ilidža - Baščaršija i trolejbuske linije Otoka - Jezero, kao jednima od najfrekventnijih linija u javnom prijevozu.

Kada je u pitanju spomenuta tramvajska linija je uočljivo da je dnevno najveći broj ulazaka i izlazaka iz vozila na stajalištima na Ilidži, Otoci, Marijin Dvoru i Baščaršiji, kao i da je dnevno najveći broj ulazaka i izlazaka iz vozila na stajalištima na Ciglanama, u ulici Hamze Hume i na Otoci.

Dato je više preporuka kako unaprijediti tramvajski i trolejbuski prijevoz kao okosnicu javnog prijevoza u Kantonu Sarajevo. Preporuke su date u slučaju kompletne usluge, u slučaju hipotetičke usluge i u slučaju optimalne usluge.

Kompletna usluga podrazumijeva visok nivo usluge, kraće vrijeme čekanja vozila i manje gužve u vozilima. No, procijenjeno je da je teško u potpunosti ispuniti sve potrebe za vozilima, postojeća tramvajska pruga omogućava saobraćanje do 45 vozila, bez značajnog smanjenja brzine kretanja, te bi bili visoki troškovi kompletne usluge.

Napomenuto je da je preduzeće GRAS pokušalo pustiti u saobraćaj 65 tramvaja, ali da to nije bilo izvodljivo s obzirom na 44 stajališta. Ustanovljeno je da će to biti izvodljivo tek za nekoliko desetljeća ako se u obzir uzmu trenutni finansijski i poslovni uslovi u GRAS-u.

Hipotetička usluga podrazumijeva najviši nivo usluge u poređenju s većim gradovima svijeta, najkraće vrijeme čekanja vozila i najmanje gužve u vozilima. No, procijenjeno je da se postojećom tramvajskom i trolejbuskom infrastrukturom ne može podržati potreban broj vozila, potrebne su velike infrastrukturne promjene i potrebni broj vozila nije u potpunosti finansiran.

Optimalna usluga podrazumijeva ono što je ostvarivo s postojećom infrastrukturom, uz manja ulaganja, a samim tim niže troškove. Pritom bi bilo potrebno održati postojeći trend obnove voznog parka, prilagođavati potrebe putnika na osnovu podataka dobijenih kroz novi sistem plaćanja te održati trenutnu brzinu kretanja i nivo popunjenosti vozila. No, ovim poboljšanjima se ne bi dostigao nivo razvijenosti javnog prijevoza u nekim drugim gradovima.

Kao prioritet je istaknuto rješavanje višedecenijskog problema, a to je onemogućavanje neplaćanja karata.

Dat je i osvrt na tramvajsku prugu Ilidža - Hrasnica, koja je u izgradnji. Naime, ocijenjeno je da je riječ o liniji koja ne generira mnogo putnika, ali da bi se to moglo promijeniti daljnjim razvojem tog područja. Za planiranu tramvajsku prugu od Nedžarića do Dobrinje i dodatne trolejbuske linije je navedeno da bi mogle biti jaka konkurencija postojećim autobuskim i trolejbuskim linijama.

Kao jedan od problema u razvoju javnog prijevoza istaknut je broj zaposlenika u Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo koji se bave javnim prijevozom. Naime, javnim prijevozom, kao i cjelokupnim saobraćajem bavi se 47 zaposlenika dok se, poređenja radi, u Grenobleu, čiji je broj stanovnika približan onom u Kantonu Sarajevo, 100 osoba bavi se isključivo razvojem tramvajskog i trolejbuskog prijevoza.

(DEPO PORTAL/ad)