To će omogućiti naučnicima da te atome ispitaju u nadi da će razumijeti šta se desilo u prvim trenucima postanka univerzuma.

Ovo postignuće je značajno poboljšanje ranijih pokušaja da se uhvati antivodonik, koji kao i sva antimaterija teži da nestane prije nego što naučnici stignu da ga ispitaju.

"Krenuli smo od dvije desetine sekunde do 1.000 sekundi", rekao je američki naučnik Džefri Hengst, portparol istraživačkog tima ALFA koji tradi u CERNU-u.

Poboljšani metod se sastoji u tome da se atomi antivodonika ohlade na manje od pola stepeni iznad apsolutne nule (oko -273 stpeni celzijusovih). Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature Physics".

Hengst je rekao da produžavanje životnog vijeka antivodonika znači da naučnici imaju vremena da ga uporede s atomima vodnika.

Portparol Američkog instituta za fiziku Filip Ševe rekao je da je postignuto pobljšanje, ali da nije riječ o nečemu novom. "Sada će morati da uhvate veći broj atoma", dodao je.

Hengst je rekao da je ALFA tim već uhvatio oko 300 atoma antivodonika.

Razumijevanje antivodonika će pomoći u odgonetanju nekih od najvećih zagonetki u fizici. Teoretičari kažu da su u trenutku postanka univerzuma morale nastati jednake količne materije i antimaterije, ali da antimaterija nestaje iz prirodnog univerzuma, dok se materija skuplja u zvijezdama, planetama i galaksijama.

(B92, BLIN MAGAZIN/tg)