Narodna skupština Republike Srpske, izabrala je novu Vladu na čelu sa Savom Minićem, kojeg je za mandatara predložio Milorad Dodik. Dodiku je, podsjetimo, CIK oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, po presudi Suda BiH. Da li, onda, postoji Vlada?

Ako pitate predstavnike vlasti, sve je legitimno. Milorad Dodik je predsjednik Republike Srpske, nova Vlada starta „udarnički“, a oni, koji to osporavaju su, zna se, izdajnici.

A „izdajnika“ ne manjka.

Opozicionari, koji su napustili sjednicu NSRS prije nego što je nova Vlada izglasana, u više navrata su upozoravali da Milorad Dodik nije predsjednik i da, samim tim, ne može da predloži mandatara. Apelovali su na kolege poslanike da se zaustave na vrijeme. Nova vlada će, kako su govorili, biti neustavna.

Bošnjački predstavnici u institucijama Republike Srpske su, takođe, doveli u pitanje legitimitet i ustavnost nove vlade. Možda se i ne zadrže na riječima.

U Klubu Bošnjaka, naime, razmišljaju o pokretanju mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Savo Minić je, ipak, siguran u Vladu. Kaže da je legalna i da će to potvrditi svaki sud.

Oglasili su se i iz Službe predsjednika Republike Srpske. Kažu da su 23. avgusta uputili Narodnoj skupštini Republike Srpske Odluku „predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika“ kojom je Savu Minića predložio kao kandidata za predsjednika Vlade.

– Sve i da su tačni navodi opozicionih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske da je mandatar Minić predložen na neustavan način i da će nova Vlada biti neustavna, podsjećamo da izvršnost (drugostepene) sudske odluke ne može nastupiti prije nego što je odluka uručena stranci u postupku, u ovom slučaju punomoćniku advokatu Goranu Bubiću, 28. avgusta, već je mogla postati izvršna tek 29. avgusta – naveli su iz Palate RS, piše Srpskainfo.

Republika Srpska, čini se, ulazi u novo razdoblje turbulencija, gdje se pravni okviri sudaraju sa svakodnevnom političkom praksom.

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević kaže za Srpskainfo da, s ustavno-pravnog aspekta, mi nemamo Vladu.

– Imamo tzv. Vladu, tzv. premijera i tzv. ministre. Zašto? Novi premijer može biti imenovan na osnovu prijedloga koji uputi lice koje je, kako u trenutku davanja tog prijedloga, tako i u trenutku rasprave u NS RS o tom prijedlogu, predsjednik RS. U ovom slučaju, mi imamo krivičnu osuđujuću presudu Suda BiH, koja je postala pravosnažna 12. 6. ove godine. Tog dana, Miloradu Dodiku je, po sili zakona, prestala funkcija predsjednika Republike Srpske, zašto što je u Izbornom zakonu BiH, a i u Izbornom zakonu Republike Srpske, propisano da mandat, svakom izabranom zvaničniku, prestaje danom pravosnažnosti krivične presude, kojom mu je izrečena kazna zatvora od šest mjeseci ili u dužem trajanju i danom pravosnažnosti presude, kojom mu je izrečena mjera zabrane obavljanja funkcije. Dakle, funkcija predsjedniku RS, u ovakvim slučajevima, ne prestaje danom donošenja odluke CIK, niti danom uručenja osuđujuće krivične presude, nego danom pravosnažnosti osuđujuće krivične presude – objašnjava Blagojević.

To je, nastavlja, slovo i sila Izbornog zakona BiH.

- Na osnovu toga je Dodiku mandat predsjednika prestao 12. 6. ove godine, jer je tog dana postala pravosnažna osuđujuća krivična presuda žalbenog vijeća Suda BiH protiv Dodik. Prema tome, i kada je 23. 8. Dodik uputio svoj prijedlog u NS RS, kako je na sjednici, u dva navrata, rekao predsjednik NSRS Nenad Stevandić, on već tad nije bio predsjednik RS, niti je, tokom rasprave u NS RS i donošenja odluke o izboru nove Vlade, Dodik bio predsjednik RS. Zato je ta odluka NS RS suprotna Ustavu Republike Srpske, jer Ustav Republike Srpske propisuje da mandatara za sastav nove Vlade može predložiti samo lice koje je, kako u trenutku predlaganja, tako i u trenutku donošenja odluke NS RS, predsjednik RS. Dodik to nije – kategoričan je Blagojević.

Odluka NSRS je, naglašava, suprotna i principu vladavine prava iz člana 1 Ustava BiH.

- Taj princip znači da moraju vladati ustav, zakon i pravosnažne presude. Odlukom NSRS se omogućuje dezavuisanje pravosnažne osuđujuće krivične presude Suda BiH, pa je i zbog toga, ta odluka suprotna Ustavu BiH – kaže Blagojević.

Sada sve, dodaje Blagojević, zavisi od toga šta će biti preuzeto i da li će išta biti preduzeto.

- Po Ustavu BiH, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog ili hrvatskog naroda ili odgovarajući broj poslanika ili delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH ili svaki predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg bilo kojeg od domova Parlamentarne skupštine BiH, može podnijeti zahtjev Ustavnom sudu već danas za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine i reći da se njom krši član 1 Ustava BiH i vladavina prava, što je zaista i jeste prekršeno. Ako dođe do toga da neko do ovih subjekata podnese takav zahtjev Ustavnom sudu BiH, ja očekujem da će taj sud vrlo brzo održati hitnu sjednicu i usvojiti taj zahtjev i proglasiti neustavnom jučerašnju odluku NS RS – smatra Blagojević.

Ukoliko, kaže, taj zahtjev ne bude podnesen, „imaćemo nastavak ove neustavne situacije u kojoj ćemo imati vladavinu neustavne Vlade Republike Srpske“.

“Krivično djelo”

Jučerašnja odluka Narodne skupštine, naglašava Blagojević, ne može biti pokrivena imunitetom poslanika koji su je izglasali, uključujući i predsjednika Narodne skupštine.

- Oni su, prihvativši kao prijedlog za novog mandatara prijedlog Milorada Dodika, a ne predsjednika RS, omogućili Dodiku da i dalje obavlja funkciju predsjednika RS, iako mu je to zabranjeno. Time su poslanici, koji su glasali, učinili krivično djelo iz člana 342 Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji propisuje da to krivično djelo čini svako ko omogući obavljanje funkcije licu kojem je, pravosnažnom presudom suda, zabranjeno obavljanje te funkcije. Za to krivično djelo, gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti, od strane nadležnog tužilaštva u Republici Srpskoj. S obzirom na to da je sjednica održana u Banjoj Luci, nadležan za postupanje, u ovom slučaju, po službenoj dužnosti, bez čekanja da mu se podnese krivična prijava od bilo koga, jeste Okružno javno tužilaštvo ili Javno tužilaštvo Republike Srpske – kaže Blagojević.

Članom 278. Krivičnog zakonika Republike Srpske je, nastavlja Blagojević, propisano krivično djelo napada na ustavno uređenje RS.

- Zašto poslanici koji su juče glasali za neustavnu odluku NS RS o izboru nove tzv. vlade RS ne mogu uživati imunitet od krivične odgovornosti za krivično djelo iz člana 342 Krivičnog zakonika RS, kojim su takvim svojim glasanjem prekršili sudsku odluku Suda BiH kojom je Miloradu Dodiku 12.6.2025. pravosnažno zabranjeno da u narednih šest godina obavlja funkciju predsjednika RS, jer su uprkos toj zabrani glasali za Dodikov prijedlog novog mandatara za sastav vlade, može se vidjeti na jednom primjeru. Naime, članom 278. Krivičnog zakonika RS propisano je krivično djelo napada na ustavno uređenje RS. To krivično djelo izvršava svako lice koje na protivpravan način pokuša da promijeni ustavno uređenje RS. NS RS, putem ovih poslanika koji su juče izglasali neustavnu odluku o izboru nove tzv. vlade, mogu sutra donijeti zakon o uvođenju predsjedničkog sistema umjesto parlamentarnog sistema u RS, u kom slučaju su oni na protivpravan način pokušali da promijene ustavno uređenje koje se po Ustavu RS zasniva na parlamentarnom, a ne na predsjedničkom sistemu vladavine, i koje uređenje se zbog toga ne smije mijenjati zakonom nego samo promjenom Ustava – rekao je Blagojević.

U takvoj situaciji, naglašava, za poslanike ne može važiti poslanički imunitet, “jer su oni na protivpravan način pokušali da neustavnim zakonom promijene ustavno uređenje RS, pa su izvršili krivično djelo napad na ustavno uređenje RS”.

(Srpskainfo.com/DEPO PORTAL/au/Foto: Screenshot)