To i nije tako čudno ako se zna da, primjera radi, savjetnik u Predsjedništvu BiH za vrijeme mandata zaradi osnovnu platu u ukupnom iznosu od 107.589 maraka ili 2.241 KM mjesečno!

Ako je suditi po podacima sa zvanične internet stranice, u Predsjedništvu BiH radi ukupno 16 savjetnika. "Fokusovi" izvori, bliski zajedničkim organima potvrdili su da se savjetničke plate obračunavaju po koeficijentu 4,5, koji se zatim pomnoži sa osnovicom za obračun u iznosu od 498 maraka.

Savjetnici, kao i ostali zaposleni u zajedničkim institucijama, imaju pravo na topli obrok, naknadu za prevoz, te dodatak na platu za minuli radni staž, što njihova mjesečna primanja povećava za nekoliko stotina KM. Uz dnevnice, dešava se da mjesečna plata savjetnika bude i duplo veća!

U Kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Nebojše Radmanovića, pored šefa Kabineta, zaposleno je šest savjetnika, a u kabinetima Bakira Izetbegovića i Željka Komšića po pet savjetnika i šefovi kabineta.

U Savjetu ministara BiH zaposleno je više od 30 savjetnika. Iako je njihov mandat istekao, uredno primaju platu i nadaju se da će ostati u državnoj službi.

Pet savjetnika predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH prima osnovnu platu po 2.200 maraka mjesečno, a u prethodnom četvorogodišnjem periodu BiH su koštali 422.400 maraka bez doprinosa, toplog obroka, prevoza i dnevnica.

Osnovna plata savjetnika ministara u Savjetu ministara BiH jeste 1.800 maraka, što je ukupno za minuli četvorogodišnji period 2.160.000 maraka.

Tako, recimo, ministar bezbjednosti BiH, Sadik Ahmetović, ima pet savjetnika, dok njegove kolege, ministar finansija, Dragan Vrankić, ministar odbrane Selmo Cikotić, i ministar trgovine i ekonomskih odnosa, Mladen Zirojević, imaju po trojicu savjetnika. Čak četvorica savjetnika sjede u Ministarstvu pravde BiH, koje vodi Bariša Čolak.

Predsjedavajući Savjeta ministara, kao i pojedini ministri, ima savjetnike za odnose s javnošću, iako pri Generalnom sekretarijatu kao poseban sektor postoji Služba za odnose s javnošću, koja zapošljava pet ljudi.

Gostimir Popović, politički analitičar, smatra da je administrativni aparat zajedničkih institucija preglomazan sam po sebi, a da su savjetnici među najvećim budžetskim izdacima.

- U okviru Predsjedništva BiH imamo veliku grupu ljudi koje je neko proglasio savjetnicima, a koji nikoga i ni za šta ne bi mogli savjetovati u nekom normalnom sistemu. Zbog partijske podobnosti, a u nekim slučajevima i dobrih ličnih i porodičnih veza, oni su došli tu gdje su, iako od njih bukvalno nema nikakve koristi - naglasio je Popović i dodao da bi možda za sistem bilo jeftinije kada bi se donijela uredba kojom bi oni, koji treba na takav način da se uhljebe, dobijali pare kod kuće, jer u institucijama od njih nema nikakve koristi.

Slobodan Nagradić, sociolog, smatra da su savremeni savjetnici, ukratko, pogrešno predstavljeni i shvaćeni u javnosti.

- Mnogi se pogrešno zovu savjetnicima, jer ono što rade ne odgovara opisu tog posla. Savjetnici najmanje daju savjete ili ih dijele, već uglavnom rade ono što nije u njihovoj nadležnosti, odnosno ono čime bi trebalo da se bave ministri, pomoćnici ministara, predsjedavajući domova i drugi. Oni su neka vrsta kartice za sve - rekao je Nagradić i dodao da u svakom pravilu ima izuzetaka i da o savjetnicima ne bi trebalo suditi po izuzecima.

Nagradić podsjeća da savjetnici u sadašnjem mandatu Savjeta ministara, dok se čeka izbor novog, imaju manje posla, ali da za to što su nedovoljno iskorišteni nisu oni krivi, već njihovi poslodavci.

Utočište za islužene

Slobodan Nagradić smatra da pojedine savjetničke pozicije služe kao utočište za islužene bivše političare, koji na tim pozicijama, ukratko, čekaju penziju.

- Savjetnici su prvi koji prave prijedloge zakona, koji čitaju pojedina dokumenta i daju primjedbe, koji brane dokumenta pred parlamentarnim komisijama i odborima - istakao je Nagradić.

(Fokus/ds)